Pregled bibliografske jedinice broj: 848931
Etiopatogeneza, kliničke manifestacije i liječenje angioedema - naša iskustva
Etiopatogeneza, kliničke manifestacije i liječenje angioedema - naša iskustva // Srpski Arhiv za Celokupno Lekarstvo, 143 (2015), 9-10; 545-550 doi:10.2298/SARH1510545A (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 848931 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etiopatogeneza, kliničke manifestacije i liječenje angioedema - naša iskustva
(Pathophysiology, Clinical Manifestation and Management of Angioedema – Our Experience)
Autori
Aleksić, Aleksandra ; Bogić, Mirjana ; Tomić- Špirić, Vesna ; Perić-Popadić, Aleksandra ; Vranješ, Dalibor ; Bosančić, Borut
Izvornik
Srpski Arhiv za Celokupno Lekarstvo (0370-8179) 143
(2015), 9-10;
545-550
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
angioedem; etiopatogenetski mehanizmi; liječenje
(angioedema; pathophysiologic mechanisms; treatment)
Sažetak
Angioedem se odlikuje supkutanim i/ili submukoznim otokom koji je najčešće lokalizovan na usnama, kapcima, jeziku, usnoj duplji, grkljanu i ždrelu. Različiti tipovi angioedema, uzrokovani različitim etiopatogenetskim mehanizmima, mogu imati istu ili veoma sličnu kliničku sliku, a potrebni su različiti dijagnostički i terapijski postupci. Neposredna životna ugroženost usled naglo nastalog edema ždrela i grkljana sa opstrukcijom disajnih puteva nalaže endotrahealnu intubaciju ili urgentnu traheotomiju. Standardna antialergijska terapija nije efikasna u lečenju svih vrsta angioedema. Cilj rada Cilj ove retrospektivne studije bio je da na osnovu kliničke prezentacije i toka razvoja angioedema doprinese boljem razumevanju etiopatogeneze ovog oboljenja i da odredi raspoložive i najefikasnije modalitete lečenja. Metode rada Studijom su obuhvaćeni bolesnici lečeni pod dijagnozom angioedema gornjih disajnih i gornjih digestivnih puteva u periodu 2000–2012. godine u Klinici za bolesti uha, grla i nosa Kliničkog centra u Banjoj Luci. Rezultati Ispitanici su u proseku imali 62, 8 godina. Bilo je 40 muškaraca (52, 6%) i 36 žena (47, 4%). Kod 34 bolesnika (44, 7%) dijagnostikovan je tip II angioedema. Skoro polovina bolesnika (36 ; 47, 4%) uzimala je inhibitore angiotenzin- konvertujućeg enzima (ACE), ali nije postojala statistički značajna razlika u odnosu na ukupan broj ispitanika (p=0, 678). Zaključak Bolje razumevanje etiopatogenetskih mehanizama i usvajanje dijagnostičkih protokola doprinose efikasnijem lečenju osoba obolelih od angioedema.
Izvorni jezik
Ostalo
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
- MEDLINE