Naslov
Obustava porotnog suđenja u Istri i Dalmaciji u izvanrednim okolnostima od 1873. do 1918.
(The suspension of jury trials in Istria and Dalmatia in exceptional circumstances 1873-1918)

Autori
Pastović, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
V. kongres hrvatskih povjesničara. Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj prespektivi. Zbornik sažetaka / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016, 140-141

ISBN
978-953-57296-1-7

Skup
V. kongres hrvatskih povjesničara. Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj prespektivi

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
obustava porotnog suđenja ; izvanredne okolnosti ; Istra i Dalmacija ; 1873.-1918.
(suspension of jury trials ; exceptional circumstances ; Istria and Dalmatia ; 1873-1918)

Sažetak
Istovremeno s uvođenjem porote kao općeg instituta u Istru i Dalmaciju, kao dijelu austrijskog pravnog sustava, posebnim je zakonom bila predviđena mogućnost i njezine privremene obustave. Inicijativa za donošenje Zakona o privremenoj obustavi porotnih sudova od 23. svibnja 1873. potekla je od vladara koji je naložio tadašnjem ministru pravosuđa Juliusu Glaseru da u Zastupničkoj kući Carevinskog vijeća predloži nacrt takvog zakona. Pri obrazlaganju nacrta navedeno je kako radi opstanka instituta porote mora postojati sredstvo kojim će se sprječavati situacije u kojima će, umjesto prava i zakona, do izražaja doći politička, nacionalna i vjerska uvjerenja porotnika, čime porota zapravo gubi karakter pravne ustanove i postaje sredstvom političke zlouporabe. Djelatnost porotnih sudova mogla se ograničiti glede svih ili samo određenih vrsta kažnjivih djela na pojedinom području naredbom vlade i to najdulje na godinu dana, kada je to prema postojećim okolnostima bilo potrebno da se osigura neposredno i neovisno suđenje. Na zahtjev bilo kojeg doma Carevinskog vijeća, obustava se morala odmah ukinuti. Ako je na određenom području djelatnost porotnog suda bila naredbom obustavljena, ta se obustava nije mogla naredbenim putem ondje produljiti, niti prije početka sljedećih sjednica Carevinskog vijeća obnoviti. Do prve primjene zakona dolazi 1882. godine kada je vlada naredbom obustavila porotu za područje Okružnog suda u Kotoru, koji se tada nalazio u sastavu austrijske krunovine Dalmacije. Obustava se odnosila na sva kažnjiva djela iz nadležnosti porote i ostala je na snazi sve do 1890. Kao razloge za obustavu porote vlada je navela izvanredno visok postotak oslobađajućih pravorijeka koji su bili posljedica izloženosti porotnika prijetnjama od strane optuženikovih srodnika i prijatelja pa su porotnici iz straha donosili neutemeljene oslobađajuće porotničke pravorijeke. Na početku I. svjetskog rata vlada je naredbom obustavila djelovanje porotnih sudova u pogledu svih poroti doznačenih kažnjivih djela, najprije u Dalmaciji (25. srpnja 1914.) i to nakon što je izbio rat s Srbijom, zatim u područjima koja su graničila s Rusijom (Galicija i Lodomerien ; 31. srpnja 1914.) nakon izbijanja rata s Rusijom. Konačno, nakon što su u rat stupile Engleska i Francuska, vlada je obustavila porotu za cjelokupno državno područje, dakle u svim zemljama koje su bile zastupane u Carevinskom vijeću (29. kolovoza 1914.), s time da je naredbom bilo određeno da obustava vrijedi do kraja srpnja 1915. Prema tome, do obustave porote na području Istre prvi put će doći u kolovozu 1914. i to zbog izbijanja I. svjetskog rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

Napomena
Domaći skup

POVEZANOST RADA