Naslov
Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima
(Management of the Mediterranean Natural Resources)

Autori
Rogošić, Jozo

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, znanstvena knjiga, znanstvena

Izdavač
Školska knjiga

Grad
Mostar

Godina
2000

Stranica
352

ISBN
9958-774-00-3

Ključne riječi
Biljne zajednice; Sredozemlje; gospodarenje
(Plant communities; Mediterranean; Management)

Sažetak
Gospodarenje mediteranskim biljnim pokrovom tema je mnogih rasprava između botaničara, šumara i agronoma. Različiti stavovi i jednostrani pristupi u rješavanju problema ponukali su autora na pisanje ove knjige koja bi trebala biti jedan prilog u multidisciplinarnom pristupu gospodarenju mediteranskim prirodnim resursima. Kada sam se kao mladi znanstvenik Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, susreo s različitim stavovima i pristupima u gospodarenju mediteranskim biljnim pokrovom, s posebnom sam se znatiželjom zanteresirao za ovu problematiku. Prije svega, zanimalo me je kakvi su općenito pristupi u gospodarenju mediteranskim biljnim pokrovom u drugim mediteranskim zemljama, a zatim boravkom u SAD-u upoznao sam se s osnovnim stavovima i načelima u gospodarenju biljnim pokrovom aridnog područja SAD-a. U mnogim je stručnim raspravama izneseno da mediteranska vegetacija ima svoj regresivni razvoj sve od pojave čovjeka na Zemlji, što drugim riječima znači da je čovjek dio prirodnog ekosustava i glavni začetnik mnogih promjena na Zemlji. Prihvaćajući ekosustav kao integralnu cjelinu sastavljenu od biocenoze (koja nadalje u svom opsegu uključuje fitocenozu i zoocenozu) i biotopa ili staništa, može se općenito zaključiti da je ravnoteža između biljne i životinjske komponente ekosustava postojala odvajkada. Upravo je tu ravnotežu između biljne i životinjske komponente ekosustava poremetio čovjek što je prouzrokovalo regresivni razvoj biljnog pokrova tijekom cijelog povijesnog razdoblja. Danas s novim spoznajama, posebno što se tiče uloge (divljih i domaćih) životinja u ekosustavu i poznavanjem samog kapaciteta okoliša (ili biotopa), sve se više protežira sasvim novi pristup u gospodarenju prirodnim pašnjačkim resursima. Taj se pristup u prvom redu temelji na ekološkim principima održivog gospodarenja prirodnim ekosustavima, što znači da je prirodna pašnjačka vegetacija obnovljivi prirodni resurs i da se sunčeva energija akumulirana u organskoj tvari zelenih biljaka jedino može iskoristiti ispašom herbivora. Znanost o gospodarenju prirodnim pašnjačkim resursima jedinstvena je u usporedbi s drugim prirodnim disciplinama jer u svojoj temeljnoj postavci povezuje biljku i životinju u jednu integralnu cjelinu, a ne postupa s njima kao odvojenim komponentama ekosustava. Suvremena znanost o gospodarenju prirodnim pašnjačkim resursima najprije se pojavljuje u zapadnom dijelu SAD-a sredinom dvadesetog stoljeća i postaje osnovom gospodarenja prirodnom vegetacijom u aridnim područjima svijeta, uključujući i mediteransko klimatsko područje. Predajući ovu knjigu svekolikoj hrvatskoj javnosti, najsrdačnije zahvaljujem prijateljima i kolegama prof. dr. Fredericku D. Provenzi iz Zavoda za gospodarenje prirodnim resursima, Sveučilišta u Utahu, i dr. Jamesu A. Pfisteru iz Saveznog laboratorija za otrovne biljke, Sveučilišta u Utahu, koji su svojim savjetima i sugestijama pomogli u koncipiranju, a kasnije i konačnom oblikovanju ove knjige. S posebnim zadovoljstvom ističem zahvalnost prof. dr. Ivanu Šugaru i prof. dr. Janu Čižeku koji su tako predano proučili cijeli rukopis i upozorili me na određene nedostatke. Zadovoljstvo mi je također što ovdje mogu zahvaliti kolegama prof. dr. Borisu Anzulovoći, rektoru Veleučilišta u Splitu, i prof. dr. Šimunu Musi, dekanu Pedagoškog fakulteta, Sveučilišta u Mostaru, koji su mi uvijek spremno pružali pomoć i potporu u svim mojim znanstvenim nastojanjima. Osobito zahvaljujem svojoj supruzi koja mi je s velikom pažnjom i razumijevanjem pomagala u mome radu i izradila crtež na naslovnoj stranici knjige. Neka ovdje još jednom nađu izraze moje iskrene zahvalnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA