Naslov
Malčiranje tla i fertirigacija kao čimbenik u zaštiti podzemnih voda
(Mulching and fertirrigation as a factor of groundwater protection)

Autori
Romić, Davor ; Borošić, Josip ; Romić, Marija ; Tomić, Franjo ; Klačić, Željko ; Poljak, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka simpozija Unapređenje ratarske, stočarske i povrćarske proizvodnje i primjena biotehnologije u poljoprivredi / Varga, Boris - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 19-20

Skup
XXXII. skup agronoma Hrvatske: Unapređenje ratarske, stočarske i povrćarske proizvodnje i primjena biotehnologije u poljoprivredi

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 26.02.1996. - 29.02.1996

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
malčiranje tla ; lizimetrijsko istraživanje ; nitrati ; teški metali
(soil mulching ; lysimetric research ; nitrates ; heaving metals)

Sažetak
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja danas se pojavljuje kao jedan od potencijalnih zagađivača okoliša. Iznalaženje tehnika i tehnologija gospodarenja koje neće ugroziti prirodne funkcije tala, a zaštitit će površinske i podzemne vode od zagađivanja iz tog izvora, postavlja se kao vrlo aktualan zadatak agronomske prakse. Obzirom na različitost putova i ponašanja zagađivača u terestričnim i akvatičnim ekosustavima, u rješavanju tog zadatka pojavljuju se i specifični metodološki problemi kvalitativne i kvantitativne prosudbe takvih inputa. Lizimetarsla istraživanja podrazumijevaju kvantitativna mjerenja u definiranom volumenu tla, čime se općenito mogu izbjeći znatne varijabilnosti koje prate poljske pokuse. To su bila polazišta za postavljanje eksperimenta u Vranskom polju, jednom od najintenzivnijih područja za uzgoj povrća u mediteranskom dijelu Hrvatske, s ciljem praćenja utjecaja primjene fertirigacije sustavom kapanja i različitih načina malčiranja u proizvodnji paprike na ispiranje ekološki rizičnih tvari u podzemne vode. U pokus su uvedena dva načina malčiranja (crna folija i biorazgradiva folija) i kontrola bez malča. Lizimetri su ugrađeni po varijantama ispod dubine rizosfere s ciljem mjerenja količina procijeđene vode i uzimanja uzoraka za određivanje ukupnog sadržaja soli, te sadržaja mineralnih oblika dušika i teških metala u perkolatu. Iz lizimetara na kontroli izmjereno je 60, 2 l/m2 procijeđene vode, što je 40, 7 % više nego pod crnom folijom, odnosno 27, 7 % više nego pod biorazgradivom folijom. U vrijeme kada je maksimalna koncentracija ukupnih soli, izražena kao elektovodljivost (E.C.), u perkolatu pod crnom folijom bila 1, 24 dS/m, a nitrata 73, 3 mg NO3-/l, u perkolatu lizimetra bez malča E.C. je bio 2, 31 dS/m, te koncentracija nitrata čak 326, 7 mg NO3-/l. Sukladno razlikama u količini procijeđene vode i koncentracijama nitrata, ukupne količine ispranog Nmin pod kontrolom iznose 20, 45 kg N/ha, što je čak 78, 2 % više nego pod crnom folijom, ili 63, 8 % više nego pod biorazgradivom folijom. Testirajući razlike u količini perklolata i količini ispranog Nmin statistički je utvrđena njihova signifikantnost. Koncentracije nitrata po datumima mjerenja pod kontrolom bile su, s izuzetkom posljednjeg, više od vrijednosti MDK za vodu za piće. Izmjerene koncentracije teških metala nisu ni pod jednom od varijanti bile više od propisane vrijednosti MDK za vodu za piće. Najviša koncentracija ukupnog cinka bila je 71, 50 mikrograma po litri, a otopljenog 22, 00 mikrograma po litri pod crnom folijom, dok otopljeni bakar te ukupni i otopljeni kadmij ni u jednom od uzoraka nisu determinirani. Koncentracije ukupnog olova bile su u rasponu od 9, 20 do 21, 16 mikrograma po litri, a otopljenog najviše 2, 00 mikrograma po litri.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA