Pregled bibliografske jedinice broj: 848397
Utvrda u Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku ; Rezultati arheoloških istraživanja 2014. godine
Utvrda u Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku ; Rezultati arheoloških istraživanja 2014. godine. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2016 (monografija)
CROSBI ID: 848397 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utvrda u Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku ; Rezultati arheoloških istraživanja 2014. godine
(Fort in Zemunik Donji in Middle Ages and Modern Age. Results of archaeological excavations in 2014.)
Autori
Gusar, Karla ; Vujević, Dario
Prevoditelji
Kostić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Sveučilište u Zadru
Grad
Zadar
Godina
2016
Stranica
120
ISBN
978-953-331-119-7
Ključne riječi
Zemunik ; srednji vijek ; novi vijek
(Zemunik ; Middle Ages ; Modern Age)
Sažetak
Arheološka istraživanja Gradine u Zemuniku provedena na području srednjovjekovne i novovjekovne utvrde, iako površinom obuhvaćaju njezin mali dio, osim arhitektonskih ostataka iznjedrila su i popriličnu veliku količinu sitnih nalaza. Najveći dio nalaza može se datirati od kraja 15. do sredine 17. st. što svjedoči o vremenu najveće aktivnosti i protoka ljudi na prostoru utvrde. Među nalazima možemo pratiti i dotok trgovačke robe na prostor tvrđave, pa tako razlikujemo domaće proizvode i importiranu robu. Najveći dio uvozne robe potječe iz Italije, što treba povezati s vlašću Mletačke Republike u Zemuniku, a očituje se i u nalazima novca. Jedini nalazi koje možemo sa sigurnošću povezati s istočnim radionicama su ulomci Iznik keramike, što je iznenađujuće s obzirom da Turci Zemunikom vladaju kroz duži period. Ovo odsustvo većeg broja nalaza koji potječu iz Otomanskog Carstva moglo bi se objasniti nizom razloga. Istraživanja su bila usmjerena na dio jarka koji zapravo čini periferiju utvrde, a istraženi slojevi imaju tek nivelacijski karakter, dok se originalni stambeni horizonti zapravo nalaze na sasvim drugom dijelu Gradine. Važan je i sam položaj Zemunika koji vjerojatno uvjetuje lakšu komunikaciju i trgovinu s Venecijom nego li izvornim prostorom Turske, stoga je moguće da je i nakon turskog osvajanja nastavljen protok venecijanske robe na ove prostore. Smanjena pak količina nalaza iz vremena nakon ponovnog mletačkog osvajanja posljedica je umanjene uloge Zemunika, što se kao i kod svih prethodnih razdoblja, posve uklapa u opće kulturno-povijesne prilike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija