Naslov
Generalićev bestijarij s post scriptumom – Generalićev Krleža
(Generalić's bestiary with a postscript - Generalić's Krleža)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Van Generalić: Djelo, život, vrijeme. Zbornik radova Znanstveno-stručnog simpozija povodom 100. obljetnice rođenja, Hlebine, 20. i 21. studenog 2014. Koprivnica: Muzej grada Koprivnice.

Urednik/ci
Špoljar, Marijan ; Kušenić, Helena ; Čimin, Robert.

Izdavač
Muzej grada Koprivnice

Grad
Koprivnica

Godina
2016

Raspon stranica
144-149

ISBN
978-953-288-097-7

Ključne riječi
Ivan Generalić, Miroslav Krleža, specizam
(Ivan Generalić, Miroslav Krleža, speciesism)

Sažetak
Kao što i naslov sugerira, u prvome dijelu izlaganja zadržat ću se na Generalićevu slikarskom bestijariju gdje su me ponijele i slikareve (razgovorne) interpretacije pojedinih zoo-motiva. I tako dok su neki povjesničari umjetnosti u njegovoj slici Raspeti pevac (1964.) iščitavali alegoriju sudbine, univerzalnu ljudsku dramu, sâm je slikar izjavio – iz aspekta svakodnevice – kako je "samo" riječ o slikarskoj (njegovoj) osveti jednome vrlo bučnome (realnom) pijevcu. Odnosno, kao što je izjavio Mladenu Pavkoviću: "Pijetao pa i kokoši veliki su prijatelji seljaka. Ljudi često i razgovaraju s njima". Generalić, prema Pavković, Ivan Generalić osobno, 69. Generalićev apsolutan dodir s prirodom pokazuje i njegova slika Moj atelier (1959.), gdje je riječ o ateljeu njegova seoskoga dvorišta te poput umjetnika land arta atelje i galeriju zamjenjuje prirodom. U post scriptumu zadržat ću se pak na Generalićevu odnosu prema Krleži koji ga, kao što je slikar (odnosno kao što ga je u monografiji poetski odredio Dimitrije Bašičević Mangelos – "autentičan i polupismeni seljak u orbiti naše kulture") često isticao, nije cijenio.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA