Naslov
Eozinofilna kardiomiopatija s trombom u lijevoj klijetci: ima li mjesta za nove oralne antikoagulanse u liječenju?
(Eosinophilic cardiomyopathy with thrombus in left ventricle: is there a place for new oral anticoagulants?)

Autori
Vujeva, Božo ; Cvitkušić Lukenda, Katica ; Mišković, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Cardiologia Croatica 2016 ; 11(10-11) / - , 2016, 530-531

Skup
11. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.11.2016. - 06.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hipereozinofilni sindrom; tromb u lijevoj klijetci; imatinib; antikoagulantna terapija.
(hypereosinophilic syndrome; thrombus in the left ventricle; imatinib; anticoagulation therapy)

Sažetak
Uvod: Hipereozinofilni sindrom je rijetki mijeloproliferativni poremećaj karakteriziran eozinofilijom i oštećenjem različitih organskih sustava.1-3 Prikaz slučaja: 23-godišnji bolesnik, hospitaliziran je zbog gubitka na težini, noćnog znojenja i kašlja. U laboratorijskim nalazima se verificira teška eozinofilija, uz anemiju i trombocitopeniju. 12-kanalni EKG je prikazan na slici 1. Učinjenim ultrazvukom srca (slika 2)verificiraju se morfološke promjene endomiokarda po tipu restriktivne dijastoličke disfunkcije uz umjerenu mitralnu regurgitaciju. Izuzev srca, nije nađena zahvaćenost drugih organskih sustava. U terapiju su uvedeni beta-blokator, ACE inhibitor, acetilsalicilatna kiselina te kortikosteroid. Trinaest dana po otpustu pacijent je hospitaliziran zbog paroksizmalne noćne dispneje i angine. Isključen je akutni koronarni sindrom. Na RTG-u pluća je opisan pleuralni izljev desno, a UZV-om srca se nađe pogoršanje mitralne regurgitacije. Pacijent je radi daljnje dijagnostike i terapije premješten u tercijarni centar gdje je započeto lije- čenje inhibitorom tirozin kinaze imatinibom. Na MR-u srca je verificiran tromb u lijevoj klijetci. Pacijent je premješten u našu ustanovu s preporukom daljnjeg uzimanja imatiniba i niskomolekularnog heparina (enoksaparin sc. u terapijskoj dozi). Zaključak: Istovremeno uzimanje imatiniba i varfarina je kontraindicirano budući da se oba lijeka izlučuje putem jetresupstrat su jetrenog enzima citokrom P450 3A4 te bi njihovo zajedničko uzimanje moglo povećati rizik od krvarenja. Kao alternativu enoksaparinu mogao bi se korisiti novi oralni antikoagulans (NOAC) dabigatran. Kao prednost u odnosu na enoksaparin navodimo peroralnu primjenu, a u odnosu na varfarin izbjegavanje enzimatskog sustava citokrom P450 3A4. Postoje i nedostatci jer dabigatran je substrat P-glikoproteinu, proteinu koji djeluje kao pumpa za prijenos tvari iz stanice, a imatinib inhibira djelovanje P- glikoproteina tako da može pojačati učinak dabigatrana i dovesti do krvarenja. U literaturi su opisani slučajevi uspješnog liječenja muralnih tromba dabigatranom te također zajedničkog uzimanja dabigatrana i imatiniba bez zabilježenih krvarenja. No, potrebna su daljnja istraživanja koja bi dokazala učinkovitost i niski rizik krvarenja prilikom zajedničkog uzimanja dabigatrana ili ostalih NOAC-a i imatiniba u navedenoj situaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA