Naslov
Rehospitalizacije bolesnika koronarografiranih zbog akutnog koronarnog sindroma u Županijskoj bolnici Čakovec
(Patient readmission after coronarography of patients with acute coronary syndrome in Čakovec County Hospital)

Autori
Dilber, Dario ; Ostrički, Branko ; Glavaš, Edgar

Izvornik
10th Congress of the Croatian Cardiac Society with International Participation

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2014

Ključne riječi
akutni koronarni sindrom - epidemiologija ; perkutana koronarna intervencija ; rehospitalizacija
(acute coronary syndrome - epidemiology ; percutaneous coronary intervention ; patient readmission)

Sažetak
Uvod: Vjerojatnost da će pacijenti s preboljelim akutnim koronarnim sindromom (AKS) doživjeti ponovni koronarni incident je veća od vjerojatnosti prvog AKS-a. Može se pretpostaviti da pacijenti koji su preboljeli AKS imaju veliku vjerojatnost rehospitalizacije. Rizik ponovne hospitalizacije u našim uvjetima (županijska bolnica bez laboratorija za kateterizaciju) nije do sada dobro istražen, kao ni specifični prediktori koji bi mogli ukazivati na bolesnike s povećanim rizikom rehospitalizacije nakon AKS- a. To je barem dijelom posljedica nedostatka registra AKS u RH, pa tako i našoj županiji. Pacijenti i metode: Analizirana je medicinska dokumentacija putem bolničkog informacijskog sustava, svih koronarografiranih bolesnika koji su hospitalizirani zbog prvog AKS-a od siječnja 2010. do siječnja 2013. godine. Bolesnici su invazivno obrađeni u tercijarnoj ustanovi u Zagrebu. Analizirane su rehospitalizacije unutar godinu dana od inicijalnog AKS-a. Rezultati: Prikupljeni su podatci o 160 pacijenata, 113 muškaraca i 47 žena. AKS s elevacijom ST- segmenta imalo je 77, a bez elevacije ST-segmenta kod 83 bolesnika. 31% bolesnika s AKS-om kod kojih je učinjena invazivna obrada zahtijevalo je rehospitalizaciju unutar godinu dana, od kojih je 37% imalo kardiološku indikaciju. Unutar godinu dana 7% bolesnika je rekoronarografirano, 5% je podvrgnuto perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI), a 2% aortokoronarnom premoštenju. Češće su bile rehospitalizacije kod AKS-a bez elevacije ST- segmenta, u odnosu na AKS s elevacijom ST- segmenta (64% prema 36%). Među rehospitaliziranim radi kardiološke indikacije u dobnoj skupini do 60 god. zastupljeniji su bili muškarci, a u skupini iznad 60 god. žene. Zaključak: U našim uvjetima rehospitalizacije su češće kod žena. Veća je učestalost rehospitalizacija onih bolesnika kod kojih je inicijalno učinjena PCI, u odnosu na one kod kojih je primijenjena optimalna medikamentozna terapija, odnosno kardiokirurška revaskularizacija. Rekoronarografirani muškarci češće su pušači dok rekoronarografirane žene češće imaju pretilost, dijabetes i hipertenziju. Hiperlipidemija je podjednako zastupljena u oba spola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA