Pregled bibliografske jedinice broj: 847507
Kulturno pamćenje Prvoga svjetskog rata: nacija i rod u pjesništvu Miroslava Feldmana i Dragutina Tadijanovića
Kulturno pamćenje Prvoga svjetskog rata: nacija i rod u pjesništvu Miroslava Feldmana i Dragutina Tadijanovića // Šokačka rič 13. Staroštokavština i novoštokavština. Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt 2015. / Bilić, Anica (ur.).
Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2016. str. 149-172 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 847507 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturno pamćenje Prvoga svjetskog rata: nacija i rod u pjesništvu Miroslava Feldmana i Dragutina Tadijanovića
(Cultural memory of the First World War: nation and gender in the poetry of Miroslav Feldman and Dragutin Tadijanović)
Autori
Brunčić, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šokačka rič 13. Staroštokavština i novoštokavština. Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt 2015.
/ Bilić, Anica - Vinkovci : Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2016, 149-172
ISBN
978-953-57381-5-2
Skup
Šokačka rič 13. Staroštokavštia i novoštokavština. Znanstveni skup Slavonski dijalekt 2015.
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 06.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturno pamćenje; Prvi svjetski rat; nacija; rod; pjesništvo; Miroslav Feldman; Dragutin Tadijanović
(cultural memory; First World War; nation; gender; poetry; Miroslav Feldman; Dragutin Tadijanović)
Sažetak
U radu se analiziraju strategije kulturnoga pamćenja Prvoga svjetskog rata u ciklusu pjesama Dragutina Tadijanovića Dani djetinjstva i zbirci pjesama Miroslava Feldmana Ratna lirika. U njihovu se pjesništvu oblikuju dva različita narativa o ratu: sudbina hrvatskoga nacionalnog kolektiviteta iz perspektive ratne bojišnice (Feldman) i iz perspektive ratne pozadine (Tadijanović). Reprezentacije rata pokazuju se subverzivnima spram službene austrougarske monarhijske i jugoslavenske monarhijske politike pamćenja, dekonstruira se mit ratnoga iskustva (G. L. Mosse), a nasuprot dominantnim militariziranim predodžbama maskuliniteta kao poželjnoga identifikacijskoga modela u vojno-političkom i medijskom diskursu, zagovaraju se antimilitarizam i pacifizam kao univerzalne ideje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
