Pregled bibliografske jedinice broj: 847205
SLAVONIJA IZMEĐU TRADICIJE I MODERNOSTI U RODA RODINIM PRIPOVIJESTIMA IZ SLAVONIJE
SLAVONIJA IZMEĐU TRADICIJE I MODERNOSTI U RODA RODINIM PRIPOVIJESTIMA IZ SLAVONIJE // Šokačka rič 13 Staroštokavštia i novoštokavština. Zbornik radova Znnstvenoga skupa Slavonski dijalekt 2015. / Anica Bilić (ur.) (ur.).
Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2016. str. 119.-148. (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 847205 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
SLAVONIJA IZMEĐU TRADICIJE I MODERNOSTI U RODA RODINIM PRIPOVIJESTIMA IZ SLAVONIJE
(Slavonia in between tradition and modernity in Roda Roda's Stories from Slavonia)
Autori
Liović, Marica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šokačka rič 13 Staroštokavštia i novoštokavština. Zbornik radova Znnstvenoga skupa Slavonski dijalekt 2015.
/ Anica Bilić (ur.) - Vinkovci : Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2016, 119.-148.
Skup
Šokačka rič 13 Staroštokavštia i novoštokavština. Zbornik radova Znnstvenoga skupa Slavonski dijalekt 2015.
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 06.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Roda Roda; Pripovijesti iz Slavonije; realizam; tradicija; modernost
(Roda Roda; Stories from Slavonia; realism; tradition; modernity)
Sažetak
Tekstovi Alexandera Roda Rode koje je prikupio, odabrao i grupirao priređivač zbirke Pripovijesti iz Slavonije Vlado Obad nastajale su u poprilično dugom razdoblju: od posljednjega desetljeća 19. stoljeća pa čak do četvrtoga desetljeća 20. stoljeća. Budući da je riječ o autoru koji je u najvećoj mjeri nepoznat i stručnoj i široj kulturnoj javnosti, tekstovi što ih je priređivač preveo i objelodanio, lokalizirao, kontekstualizirao i opremio podacima o vremenu nastanka, prvom objavljivanju i slično, izvrstan su materijal kako za usporedno čitanje Roda Rodinih tekstova s tekstovima etabliranih hrvatskih realističnih pripovjedača (Josip Kozarac, Ksaver Šandor Gjalski, Vjenceslav Novak i drugi) tako i za propitivanje vrijednosti i mjesta zavičajne (regionalne) književnosti u prvoj polovini 20. stoljeća u širem kontekstu. Književna se Slavonija u prvim desetljećima 20. stoljeća ponajprije motri iz vizure književnih djela Kozaraca pa je tematiziranje ljudi, događaja i običaja s gledišta čovjeka kojemu hrvatski nije materinski jezik i koji u svojim socijalnim promišljanjima Slavonije nije bremenit "tuđinskim" elementom, čini hvalevrijednim prinosom i mogućnosti da se ispuni praznina kad je riječ o hrvatskoj (slavonskoj) književnosti u spomenutome razdoblju. Temeljni je zadatak ovoga rada iščitavanjem odabranih tekstova detektirati elemente koje bismo nedvojbeno mogli etiketirati kao tradicionalne te one koje svojom subverzivnošću propituju sustav ustaljenih vrijednosti i najavljuju nešto novo. Ponajprije nas zanima slika Slavonije i Osijeka kao urbanoga multietničkoga središta, donesena s pozicije austrougarskoga časnika, Austrijanca, ali i zaljubljenika u slavonsku ravnicu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija