Naslov
Broj argirofilnih regija nuklearnih organizatora u plazma stanicama kao dijagnostički parametar multiplog mijeloma.
(The number of argirophyl regions nuclear organizers plasma cells as diagnostic parameters in multiple myeloma.)

Autori
Mijatović, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Sarajevo, BIH

Datum
13.05

Godina
2016

Stranica
65

Mentor
Berbić-Fazlagić, Jasmina ; Ćorić, Jozo

Ključne riječi
Multipli mijelom ; plazma stanice ; AgNOR
(Multiple myeloma ; plasma cells ; AgNOR)

Sažetak
Problem: Multipli mijelom je diseminirani zloćudni tumor građen od monoklonalnih plazma stanica. Dijagnostika multiplog mijeloma je vrlo kompleksna. Ključni laboratorijski dokaz je prisutnost povećanog broja, iznad 10% izmijenjenih plazma stanica u aspiratu koštane srži, brojanih na 500 stanica s jezgrom. Danas je moguće izmjeriti proliferativnu aktivnost plazma stanica modificiranom metodom AgNOR tehnike kojom se prikazuju pridruženi proteini ili regije nuklearnih organizatora odgovornih za argirofilna područja na kojima se odigrava transkripcija rRNK. NOR-ovi se nakon impregnacije srebrom prikazuju kao manje ili veće tamno smeđe do crne točke u jezgri. Analiza AgNOR-a vrši se određivanjem broja i veličine AgNOR-a. Radna (afirmativna) hipoteza rada je bila da je ukupan broj argirofilnih regija nuklearnih organizatora u jezgrama plazma stanica u korelaciji s udjelom plazma stanica u koštanoj srži i vrijednostima serumskog albumina i beta2- mikroglobulina i stupnjem ISS kod pacijenata s multiplim mijelomom. Ciljevi istraživanja: Odrediti ukupan broj AgNOR-au plazma stanicama aspirata koštane srži ; odrediti udio plazma stanica u koštanoj srži, urađeni na istim preparatima ; istim pacijentima će se utvrditi: ukupna vrijednost serumskog albumina i beta2- mikroglobulina i usporediti dobivene rezultate sa ISS stupnjem bolesti kod ispitivanih pacijenata. Materijal i metode istraživanja: Studija se izvodila u Službi za patologiju, sudsku medicinu i kliničku citologiju OB „Dr. Josip Benčević“, Slavonski Brod. U istraživanje je uključeno 30 arhivskih i novo učinjenih praparata razmaza aspirata koštane srži od bolesnika koji su klinički obrađeni i tretirani pod dijagnozom multiplog mijeloma na odsjeku za hematologiju i onkologiju Internog odjela iste bolnice, u periodu od 01. lipnja 2004. –30. lipnja 2013. godine. Iz protokola kliničkog laboratorija korišteni su njihovi biokemijski nalazi serumskog albumina, beta2-mikroglobulina i kreatinina kao prihvaćenih prognostičkih parametara multiplog mijeloma. Svim pacijentima je urađen mijelogram i ukupan broj AgNOR-a u 100 jezgara plazma stanice pod mikroskopom na povećanju od1000x.U 100 jezgara plazma stanica izbojao se AgNOR koji se očitava u obliku crnih točkica promjera od 0, 5-1μm povezanih u ogrlice u manjim ili većim nakupinama unutar jezgara. Preparati su podijeljeni u tri grupe prema ISS prognostičkim parametrima. Rezultati:U prikazu deskriptivnih statističkih parametara u bolesnika s multiplim mijelomom, nema statistički značajnerazlike po spolu (p=0, 9406 ; χ2=0, 006), kao ni između dobnih skupina <65, 65- 75 i >75 (p=0, 9277 ; χ2=0, 150). Vrijednosti beta2-mikroglobulina iznad normalne vrijednosti su registrirane kod 26/30 (86, 6%) bolesnika sa MM, što je statistički signifikantno(p=0, 0016 ; χ2=9, 932). U I grupi ISS prosječna vrijednost beta2- mikroglobulina iznosi 2, 56, u II grupi po ISS-u prosječna vrijednost je 4, 06, dok u III grupi po ISS-u prosječna vrijednost je 8, 93, što pokazuje povezanost vrijednosti beta2-mikroglobulina sa stupnjem ISS klasifikacije. Statističkom analizom smanjenih i normalnih vrijednosti albumina grupe ISS Is grupama ISS II i ISS III nije dokazana značajna razlika (p=0, 0759 ; χ2=3, 151). U 19/30 ispitanika (63, 3%) sa MM, dokazane su vrijednosti albumina u serumu ispod granične vrijednosti, ali bez statističke značajnosti (p=0, 2493 ; χ2= 1, 327). Povišenavrijednost kreatinina dokazana je kod 10% u grupi ISS I, 13, 3% u grupi ISS II i 23, 3% u grupi ISS III. Usporedbom normalnih i povišenih vrijednosti kreatinina za sve tri grupe ISS klasifikacije multiplog mijeloma nije dokazana statistička značajnost (p=0, 9406 ; χ2=0, 006). Beta2-mikroglobulin korelira sa stupnjem ISS-a, dok se isto ne prati za vrijednost kreatinina. Broj plazma stanica je u korelaciji s stupnjem ISS-a. Citomorfološkom analizom plazma stanica u preparatima aspirata koštane srži bojenih po MGG- u, pokazalo se da kodpre parata grupe I po ISS-u dominiraju zreliji oblici plazma stanica, rijetka atipična ili binuklearna plazma stanica. Na preparatima grupe II po ISS-u najčešće se pronalaze atipične ili binuklearne plazma stanice. Na preparatima grupe III po ISS-u prevladavaju nezrelije forme plazma stanica, u manjem broju zrelije plazma stanice, po koja binuklearna i multinuklearna stanica. Broj plazma stanica i njihov morfološki izgled su u pozitivnoj korelaciji, povećan broj plazma stanica je praćen sa više oblika atipija. Broj plazma stanica i AgNOR mjesta je upozitivnoj korelaciji (p=0, 0121 ; χ2=6, 302), veći broj plazma stanica i veći broj mjesta AgNOR-a. Broj AgNOR mjesta nije u korelaciji s stupnjem ISS-a (p=0, 9277 ; x2=0, 150). Broj plazma stanica raste sa stupnjem ISS-a, kao i broj AgNOR mjesta koji raste u II stupnju za razliku od I stupnja te se bilježi blagi porast kod III stupnja. Analizirajući pojedinačno parametre broj plazma stanica i mjesta AgNOR-a u poređenju sa ISS-om, uočava se povezanost broja plazma stanica i grupe ISS-a, dok se to ne uočava za mjesta AgNOR-a. Kombinirajući dva parametra, broj plazma stanica i mjesta AgNOR-a, dobiva se pozitivna korelacija sa stupnjem ISS-a. Vrijednosti beta2-mikroglobulina je u korelaciji sa stupnjem ISS-a (p=0, 0016 ; χ2=9, 932). Mjesta AgNOR-a su u pozitivnoj korelaciji sa vrijednostima beta2-mikroglobulina. Može se pretpostaviti da i AgNOR može biti prognostički parametar, uz beta2-mikroglobulin. Zaključci: Registrirana je pozitivna korelacija povećanog broja plazma stanica sa stupnjem ISS-a. Udio plazma stanica statistički je značajno povezan s aktivnošću/ brojem AgNOR-a u plazma stanicama. Povećana aktivnost AgNOR-a je u pozitivnoj korelaciji sa vrijednosti beta2-mikroglobulina. Broj plazma stanica i broj AgNOR-a dobro koreliraju s beta2- mikroglobulinom. Prednosti metode AgNOR-a su što se mogu koristiti arhivski preparati razmaza aspirata koštane srži, tehnički je jednostavnija za citološke uzorke jer se može primjenjivati kako na neobojenim tako i na obojenim uzorcima po May-Grünwald-Giemsi (MGG). Metoda AgNOR-a je jednostavnija, brža i jeftinija za razliku od drugih sofisticiranijih metoda dokazivanja proliferacijskih i kinetičkih parametara multiplog mijeloma. Mogućnost rutinske primjene AgNOR metode u dijagnostici multiplog mijeloma u zemljama tranzicije, tj. zemljama u razvoju zbog toga što je financijski dostupnija za razliku od skupljih, sofisticiranijih metoda. Na osnovu učinjene pilot studije kod pacijenata s multiplim mijelomom, može se preporučiti korištenje AgNOR tehnike bojenja kao prognostičkog parametra uz ISS sustav, te bi se mogla preporučiti veća studija sa većim brojem uzoraka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA