Naslov
Značajke pedogenetskih faktora na području kontinentalne Hrvatske
(Features of the soil-forming factors across the area of continental Croatia)

Autori
Musulin, Nicole

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2016

Stranica
18

Mentor
Rubinić, Vedran

Ključne riječi
Pedogenetski faktori; kontinentalna Hrvatska
(Soil-forming factors; Continental Croatia)

Sažetak
Pedogenetski faktori (čimbenici tvorbe tla) su klima, reljef, organizmi, čovjek, matični supstrat i vrijeme. Ovisno o značajkama pedogenetskih faktora, odnosno ovisno o konstelaciji tih faktora na određenom području, odvijat će se različiti pedogenetski procesi i formirat će se tla različitih svojstava. Obzirom da su različita tla različito pogodna za poljoprivredu, karakteristike pedogenetskih faktora su od ključnog značaja za proizvodni potencijal tla. Stoga je cilj ovog rada bio napraviti pregled značajki pedogenetskih faktora u kontinentalnoj Hrvatskoj, kao našoj ključnoj poljoprivrednoj regiji. Zaključeno je da je klima koja prevladava na istraživanom području umjereno topla i vlažna kontinentalna. Klimaks vegetacija je šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, koja se prema istoku prožima sa zajednicom hrasta sladura i cera. Ipak, osim na močvarnim i najvišim i/ili najstrmijim područjima, gdje dominiraju močvarne odnosno bukove šume, prirodna vegetacija je u pravilu zamijenjena poljoprivrednom. Generalno, kontinentalna Hrvatska predstavlja ravnicu, uz pojavu izoliranih gorskih masiva i brežuljaka, kojih je najviše u zapadnom dijelu regije. Najniži dio navedene ravnice predstavlja holocenska (aluvijalna) terasa, dok njen povišeni dio predstavlja pleistocenska (lesna) terasa. Iz navedenih geomorfoloških cjelina proizlaze i najzastupljeniji matični supstrati - aluvijalni nanosi, koji su holocenske starosti, te les i lesni derivati, koji datiraju iz kasnog pleistocena. Pleistocenska terasa je najprostranija geomorfološka cjelina kontinentalne Hrvatske. Najvažniji litološki član te terase je karbonatni les, koji se nalazi na Vukovarskoj lesnoj zaravni i obroncima Fruške gore oko Iloka te u Baranji (krajnji istok kontnentalne Hrvatske). To je matični supstrat na kojemu su nastala naša najplodnija tla. Prema zapadu kontinentalne Hrvatske, teren postaje sve neravniji, a klima sve vlažnija. Posljedično, zapadna i sjeverozapadna podregija kontinentalne Hrvatske, za razliku od pretežno ravničarskih istočnijih podregija, nemaju tako dobre preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju. One, naime, velikim dijelom obuhvaćaju neravne prostore, koji su viši od 200 m nadmorske visine te koji imaju manje kvalitetno (isprano i kiselo) tlo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA