Pregled bibliografske jedinice broj: 847001
Morfometrijske značajke i napredovanje gonadosomatskog indeksa kod hridinskog ježinca (Paracentrotus lividus) u uvjetima poluzatvorenog uzgojnog sustava
Morfometrijske značajke i napredovanje gonadosomatskog indeksa kod hridinskog ježinca (Paracentrotus lividus) u uvjetima poluzatvorenog uzgojnog sustava // Zbornik sažetaka: Book of abstracts / Milan Pospišil (ur.).
Zagreb, 2007. str. 190-191 (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 847001 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Morfometrijske značajke i napredovanje gonadosomatskog indeksa kod hridinskog ježinca (Paracentrotus lividus) u uvjetima poluzatvorenog uzgojnog sustava
(Morphometric characteristics and progress of gonadosomatic index in purple sea urchin (Paracentrotus lividus) bred in the semi-closed circulation system)
Autori
Sanja Tomšić, Valter Kožul
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik sažetaka: Book of abstracts
/ Milan Pospišil - Zagreb, 2007, 190-191
Skup
42. HRVATSKI I 2. MEÐUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.02.2007. - 16.02.2007
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hranidba; umjetno pripravljena hrana; hridinski ježinac; Paracentrotus lividus
(nutrition; artificial feed; Paracentrotus lividus)
Sažetak
Jedan od prioritetnih zadataka hrvatske marikulture je diversifikacija proizvodnje novim vrstama morskih organizama. Skupina koja ima veliki tržišni potencijal su morski ježinci, posebice hridinski ježinac, Paracentrotus lividus. U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja morfometrijskih i reproduktivnih značajki hridinskog jeinca u uvjetima poluzatvorenog uzgojnog sustava. Početni uzorak se sastojao od 720 jedinki, jednako raspoređenih u 12 bazena. Ježinci su smješteni u bazenima s kontinuiranim dotokom svježe morske vode te izloženi različitim režimima hranidbe. Jedna skupina se hranila algama (ad libitum) a ostale tri skupine su dobivale umjetnu hranu poznatih sastojaka. Tijekom svakog uzorkovanja obradila se je i kontrolna skupina iz prirodne populacije. Ježinci su u eksperimentalnim uvjetima najprije izgladnjivani kako bi bolje prihvatili umjetnu hranu. Izgladnjivanje je trajalo 15 dana nakon čega je uslijedilo dohranjivanje koje je trajalo 60 dana. Tijekom drugog uzorkovanja, a nakon izgladnjivanja, zabilježeno je opadanje mase gonada ukupnog uzorka a time i gonadosomatskog indeksa (GSI). Masa gonada ukupnog uzorka na početku eksperimenta iznosila je 4, 2 g a GSI je iznosio 6%. Masa gonada ukupnog uzorka nakon izgladnjivanja iznosila je 3, 72 g s GSI-om u vrijednosti od 5, 5%. Tijekom slijedećih uzorkovanja, za vrijeme dohranjivanja, pa sve do kraja eksperiment zabilježeno je slijedeće ; masa gonada kao i GSI pokazuju trend rasta kod skupina koje su bile na režimu umjetne hrane, među njima nisu zabilježene značajne razlike. Izmjerena prosječna vrijednost mase gonada iznosila je 4, 4g na početku eksperimenta, dok je na kraju eksperimenta iznosila 6, 4 g. Zabilježene prosječne vrijednosti GSI-a bile su 5, 5% na početku i 9% na kraju eksperimenta. Masa gonada kao i GSI kod skupine koja je bila na režimu algi, nisu se značajno mijenjali za vrijeme trajanja eksperiment. Isto je zabilježeno i za kontrolnu skupinu iz prirodne populacije. Rezultati ovog eksperimenta ukazuju na mogućnost rasta gonada ježinca u poluzatvorenom sustavu pod režimom umjetne hrane.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Biologija, Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Dubrovniku