Naslov
Poteškoće mentalnog zdravlja roditelja kao čimbenik rizika za tjelesno zlostavljanje djece
(Parents mental health problems as risk factor for physical child abuse)

Autori
Kalebić Jakupčević, Katija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2008

Stranica
98

Mentor
Ajduković, Marina

Ključne riječi
rizik za tjelesno zlostavljanje; anksiozno-depresivni poremećaj; PTSP; percipirana socijalna podrška; iskustvo zlostavljanja u djetinjstvu
(risk for physical child abuse; anxiety and depressive disorder; PTSP; perceived social support; childhood abuse)

Sažetak
Istraživanja na području zlostavljanja i zanemarivanja djece uglavnom ukazuju na psihosocijalna obilježja roditelja evidentiranih za zlostavljanje djece, dok je vrlo mali broj istraživanja na uzorcima ispitanika, posebice onih iz kliničke populacije, kod kojih nije utvrđeno zlostavljanje djece, ali uslijed njihovih psihopatoloških osobina te socijalno-okolinskih stresora postoji povećani rizik da tjelesno zlostavljaju djecu. Stoga je cilj ovo rada bio utvrditi rizičnost za tjelesno zlostavljanje djece kod roditelja oboljelih od anksiozno- depresivnog (AD) poremećaja i PTSP-a. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine roditelja: klinička skupina koja je uključivala 30 ispitanika oba spola s dijagnozom AD poremećaja i 30 ispitanika muškog spola s dijagnozom PTSP-a (ratna traumatizacija) te druga skupina, komparabilna koju su sačinjavali roditelji koji se nikada nisu liječili kod specijaliste za mentalno zdravlje. Kriterij odabira za obje skupine roditelja bio je da imaju dijete osnovnoškolske dobi te da nisu samohrani roditelji. Korišten je sljedeći instrumentarij: Upitnik općih podataka, Skala procjene iskustva zlostavljanosti u djetinjstvu, Skala percipirane socijalne podrške te Inventar rizičnosti za zlostavljanje djeteta. Utvrđena je statistički značajna veća rizičnost za zlostavljanje vlastite djece kod oboljelih od AD poremećaja i PTSP-a u odnosu na roditelje iz komparabilne skupine. Oboljeli od PTSP-a pokazuju veću rigidnost i veće nezadovoljstvo djetetom i samim sobom u odnosu na oboljele od AD poremećaja. Nadalje, roditelji iz obe kliničke skupine procjenjuju češće iskustvo zlostavljanja u djetinjstvu kao i veću izloženost nasilju između vlastitih roditelja te procjenjuju značajno slabiju socijalnu podršku u odnosu na roditelje iz komparabilne skupine. Usporedba skupina po nekim obilježjima obiteljskih odnosa pokazala je da roditelji iz komparabilne skupine opisuju zadovoljavajuće odnose s partnerom te zadovoljavajuću podršku koju dobivaju od prijatelja u odgoju djece. Roditelji iz obje kliničke skupine procjenjuju značajno slabiju podršku od prijatelja u odgoju djece, procjenjuju da partner više sudjeluje u brizi oko djeteta od njih samih te izvještavaju o lošijim odnosima s partnerom i o češćim međusobnim sukobima u vidu fizičke agresije ili međusobnog vrijeđanja od komparabilne skupine roditelja. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da najznačajniji doprinos riziku za tjelesno zlostavljanje djece imaju poteškoće mentalnog zdravlja, percipirana slaba socijalna podrška, procjena lošeg materijalnog stanja te sukobi među partnerima u vidu međusobnog vrijeđanja i fizičkih sukoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA