Pregled bibliografske jedinice broj: 846407
Važnost medicinske sestre u menadžmentu Alzheimerove bolesti
Važnost medicinske sestre u menadžmentu Alzheimerove bolesti // Knjiga sažetaka i program - Simpozij Psihijatrijskog društva HUMS-a – Psihijatrijsko sestrinstvo u DTS- i DTP-u. USB Knjiga sažetaka 2016, str. 2. / Bratuša, Zinka (ur.).
Zagreb: Hrvatka udruga medicinskih sestara, 2016. str. 2-2 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 846407 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost medicinske sestre u menadžmentu Alzheimerove bolesti
(Importance of nurse in menagement of Alzheimer's disease)
Autori
Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka i program - Simpozij Psihijatrijskog društva HUMS-a – Psihijatrijsko sestrinstvo u DTS- i DTP-u. USB Knjiga sažetaka 2016, str. 2.
/ Bratuša, Zinka - Zagreb : Hrvatka udruga medicinskih sestara, 2016, 2-2
ISBN
978-953-6281-22-0
Skup
Simpozij Psihijatrijskog društva HUMS-a – Psihijatrijsko sestrinstvo u DTS- i DTP-u
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Alzheimerova bolest; demencija; medicinska sestra; menadžment
(Alzheimer's disease; dementia; nurse; management)
Sažetak
Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO ; eng.: VVorld Health Organization / WHO) 2012. godine proglasila Demenciju javno- zdravstvenim prioritetom, svaka zemlja članica SZO ima preporuku izraditi svoj nacionalni plan / strategiju kako se nositi s ovom rastućom prijetnjom, koja je već sada poprimila sva obilježja epidemije 3. milenija. Demencija danas, a to je najvećim dijelom Alzheimerova bolest (AB), zahvaća preko 47 miliona ljudi na Svijetu, a projekcije do 2050. godine govore i o preko 115 miliona oboljelih, lako AB slovi kao neizlječiva, danas se smatra da se pridržavanjem zdravog stila života, koji obuhvaća zdravu prehranu, izbjegavanje rizičnog ponašanja (pušenje, trauma glave), uz umjerenu fizičku aktivnost - može smanjiti rizik razboljevanja za čak nekih 30-ak posto. Rana dijagnostika demencije omogućava i raniju intervenciju, kako sa standardnom terapijom postojećim antidementivima tako i mogućnost participiranja u potencijalno inovativnom liječenju, koje bi moglo imati utjecaja i na modifikaciju samog tijeka bolesti. Po relativno brzom dijagnosticiranju i određivanju standardne terapije, kako one farmakološke tako i one ne-farmakološke na red dolazi kontinuirana skrb za oboljele, koja u svakom trenutku bolesti treba biti sveobuhvatna i dostojanstvena do samog kraja, a pored oboljelog uvijek treba obuhvaćati i njegovatelja odnosno obitelj oboljelog. U postizanju svega navedenog dobra suradnja tj. timski rad liječnika (obiteljske medicine, gerijatra, neurologa, psihijatara) i medicinske sestre/tehničara, kao formalnih njegovatelja, izrazito je važna i nezaobilazna. I to, počevši od samog početka, od prevencije i edukacije, do (diferencijalne) dijagnostike, (ne- farmakološkog) liječenja i skrbi za oboljelog i neformalnog njegovatelja, ali i u grupnom radu s čitavom obitelji osobe oboljele od demencije. Zaključno, danas, kada još uvijek nigdje u svijetu, osobama s AB ne možemo pružiti izlječenje, kvalitetna skrb za osobu s demencijom je izrazito bitna u menadžmentu AB, kako za samog oboljelog od AB tako i za njegovu obitelji, ali i društvo u cjelini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
