Naslov
Je li moguća prevencija demencije?
(Is the prevention of dementia possible?)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka - Druga edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti (EdukAl 2016) / Huić, Tomislav - Zagreb : Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, 2016, 12-12

Skup
Druga edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti (EdukAl 2016)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2016. - 11.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; demencija; prevencija
(Azheimer's disease; dementia; prevention)

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) najčešći je uzrok demencije. S obzirom na to da je AB još uvijek neizlječiv, mnogo se pozornosti posvećuje identifikaciji rizičnih čimbenika u nastanku demencije. Postoji više rizika na koje se može bitno utjecati. Uočeno je da osobe koje su imale težu povredu glave, poglavito ako su pritom ostale i bez svijesti, češće razviju AB. Nedavna studija potvrdila je da oboljeli od dijabetesa (posebno tipa 2) a stariji su od 60 godina, dvostruko češće obolijevaju od te bolesti. Smatra se da 80 posto osoba s AB-om također boluje i od kardiovaskularnih bolesti, a visoki kolesterol smatra se rizičnim faktorom. Visok krvni tlak također pogoduje nastanku AB-a ali i svi drugi rizici za nastanak srčanih bolesti. Prototip zdrave prehrane je mediteranska hrana (riba, maslinovo ulje, cjelovite žitarice, crveno i ljubičasto voće i povrće, orašasti plodovi). Sve je više dokaza koji upućuju na to da je bas zdrav način života, znači mediteranska prehrana, umjerena fizička aktivnost (npr. hodanje), socijalna interakcija i vježbanje mozga, uz nepušenje, izbjegavanje ozljeda, visokog šećera i kolesterola, presudno važna za smanjenje rizika od nastanka demencije, odnosno AB-a. Slijedeći jednostavan postulat što je zdravo za srce zdravo je i za mozak, možemo znatno smanjiti rizik od razbolijevanja od demencije. U smanjenju razvoja demencije kad je riječ o osobama treće dobi od krucijalnog je značenja nastavak njihove mentalne aktivnosti (tzv. mentalni fitnes). Vrlo je korisno kada se (stariji) ljudi redovito bave nekim društvenim igrama, različitim mozgalicama, križaljkama, su- dokom, rebusima i slično, jer sve to služi i kao svojevrstan kognitivni trening. Neke su studije također pokazale da se ljudi koji su društveno aktivni rjeđe razbolijevaju od AB-a. Zaključno - od AB-a se ne možemo potpuno zaštititi, no ako prihvatimo navedene jednostavne preporuke rizik od razbolijevanja može se smanjiti za jednu trećinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA