Naslov
Portret starenja u Hrvatskoj iz socio-demografske perspektive
(Portrait of Aging in Croatia from Socio-demographic Perspective)

Autori
Pokos, Nenad ; Peračković, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički vjesnik: Knjiga sažetaka / Anić, Branimir - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2016, 96-96

Skup
Knjiga sažetaka: 3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.11.2016. - 17.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
starenje stanovništva; gerontologija; demografska tranzicija; sociologija starenja; depopulacija; Hrvatska.
(population aging; gerontology; demographic transition; sociology of aging; depopulation; Croatia.)

Sažetak
Starenje stanovništva kao dugotrajni demografski proces, visoko je koreliran s procesima ukupne i prirodne depopulacije, koji svi zajedno čine negativne čimbenike stabilnog i prirodnog populacijskog ali i društveno-gospodarskog razvoja. Prema socio-demografskoj strukturi stanovništva, Hrvatska ulazi u među one europske zemlje sa izrazito nepovoljnim demografskim procesima, trendovima, odnosima i strukturama. Demografske analize ukazuju da će ubrzani proces demografskog starenja i vrlo visoki stupanj ostarjelosti ukupnog stanovništva imati dalekosežne i teške posljedice po ukupan demografski i društveno-gospodarski razvoj. Osim cjelokupnog procesa, zabrinjavajući su i parcijalni procesi starenja, koji se sastoje u starenju pojedinih funkcionalnih dobnih kontingenata: stanovništva u radno-sposobnoj dobi, fertilnog kontingenta stanovništva, radno-aktivnog stanovništva (radne snage) i sl. Starenje stanovništva se očituje u smanjivanju broja i udjela (koeficijenta mladosti) mladog (do 15 godina starosti) te porastu broja i udjela (koeficijenta starosti) starog (iznad 65 godina starosti) u ukupnom stanovništvu. Između 1961. i 2011. koeficijent mladosti je smanjen sa 27, 2 na 15, 2, dok je koeficijent starosti povećan sa 7, 4 na 17, 7 odnosno udio starih više je nego udvostručen. Bez obzira na primjenu različitih klasifikacija dobne strukture prema tipovima dobnog sastava stanovništva, Hrvatska se već na početku 1960-ih godina nalazila na pragu starenja, a u krug zemalja s tipom demografska starost je ušla već 1971., dok je 2001. i 2011. prema tipu dobnog sastava postala je zemlja duboke starosti. Porast broja i udjela starog stanovništva utječe i na porast mortaliteta i sve su brojniji naraštaji s većim rizikom smrti, ali i na naglašeno visok porast potrebnih financijskih i drugih sredstava za mirovinsko, zdravstveno i socijalno zbrinjavanje starih osoba, što predstavlja dodatno opterećenje za ionako dugotrajno poremećene i posrnule gospodarske trendove u zemlji. Osim toga, zabrinjava i porast broja stanovnika vrlo visoke životne dobi, pa se tako broj osoba starih 80 godina i više između 1961. i 2011. povećao sa 42 125 na 168 704 ili za čak 300, 5%. Ovaj rad će stoga prikazati temeljnu socio-demografske analizu kao i daljnje trendove i posljedice starenja prema podacima iz Popisa stanovništva Hrvatske u posljednjih 40 godina, te će se koristit metoda demografske statistike uz komparativnu analizu sukcesivnih popisa praćenih obilježja u definiranom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Demografija

POVEZANOST RADA