Pregled bibliografske jedinice broj: 846150
Modeli razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji
Modeli razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji, 2016., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 846150 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeli razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji
(Models of Tourism Development in South Dalmatia)
Autori
Šulc, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.04
Godina
2016
Stranica
534
Mentor
Curić, Zoran ; Toskić, Aleksandar
Ključne riječi
razvojni (evolutivni) ciklus turističkih područja; Butlerov model; fizionomska transformacija; demogeografska transformacija; socioekonomska transformacija; sociokulturna transformacija; Južna Dalmacija
(tourism area life cycle; Butler's model; physiognomic transformation; demographic transformation; socioeconomic transformation; sociocultural transformation; South Dalmatia)
Sažetak
Predmet doktorskog istraživanja predstavljaju razvojni (evolutivni) ciklusi južnodalmatinskih turističkih područja (destinacija) prema Butlerovom (1980) modelu te povezivanje faze razvojnog ciklusa sa stupnjem fizionomske, socioekonomske, demogeografske i sociokulturne transformacije. Rezultati su dobiveni korištenjem četiriju skupinu metoda: (1) desk metode (analiza podataka iz turističke, popisne i vitalne statistike te iz ostalih sekundarnih izvora), (2) mjere deskriptivne statistike, (3) terensko istraživanje s metodama anketiranja, intervjuiranja, opservacije i fotodokumentiranja, (4) GIS analiza i vizualizacija. U prvom dijelu rada definirano je osam turističkogeografskih regija: (1) Dubrovnik, (2) Konavle, (3) Donjoneretvanski kraj, (4) Pelješac-Ston, (5) Pelješac-Orebić, (6) Korčula, (7) Mljet i (8) Lastovo. U drugom dijelu rada utvrđeni su razvojni ciklusi za navedenih osam regija te su uspoređena ukupna obilježja turizma aktualne faze s vršnom fazom u razdoblju prije Domovinskog rata. Za sve regije su izdvojena minimalno dva razvojna ciklusa, međusobno odvojena opadanjem krajem 1980-ih i za vrijeme Domovinskog rata. U trećem dijelu rada ispitan je odnos razvojnog ciklusa turističkih regija sa stupnjem demogeografske, socioekonomske, fizionomske i sociokulturne transformacije. Ta je transformacija istražena na temelju statističkih pokazatelja, percepcije ispitanika koji su sudjelovali u anketnom istraživanju i na temelju intervjua s direktorima lokalnih turističkih zajednica. Utvrđen je vrlo kompleksan odnos turističkog razvoja i prostorne transformacije promatranih regija pod utjecajem turizma. Na temelju tog odnosa evaluirana je trenutna situacija u prostoru te je prikazana perspektiva budućeg društveno- gospodarskog razvoja i fizionomskih promjena u kontekstu razvoja turizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb