Naslov
Zastupljenost faktora rizika u novorođenčadi na području Slavonskog Broda i njihov utjecaj na rast i razvoj djeteta.
(Risk factors in newborn in Slavonski Brod and their impact on growth and development of the child.)

Autori
Pitlović, Slavica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.11

Godina
1992

Stranica
140

Mentor
Jelić, Antun

Ključne riječi
Novorođenčad – rast i razvoj; faktori rizika; Slavonski Brod
(Newborn - growth and development; risk factors; Slavonski Brod)

Sažetak
Rad je rezultat retrospektivno-prospektivnog praćenja djece s faktorima rizika koji su prijavljeni u Registar rizične djece. Ispitivana su i praćena djeca rođena tijekom 1983. I 1987. godine u rodilištu Medicinskog centra Slavonski Brod s područja naše Općine. Evaluirano je 3318 novorođenčadi, te izdvojeno 523 (15, 76%) s rizičnim faktorima koji su prospektivno, multidisciplinarno praćeni u trogodišnjem razdoblju. Po jedan faktor rizika imalo je 165 (31, 5%) novorođenčadi, a dva ili više 358 (68, 5%). Najčešće su se javljali prenatalni faktori rizika, kod 312 djece, zatim perinatalni u 288 i postnatalni u 122 djece. Najučestaliji su bili: nedonesenost u 119 (22, 7%) djece, održavana trudnoća u 85 (16, 2%), velika porođajna masa u 84 (16%). Carskim rezom je porođeno 65 (12, 4%), vakuum ekstrakcijom 58 (11%), iz višeplodne trudnoće 66 (12, 6%) djece. Zatim slijede kongenitalne anomalije u 50 (9, 6%), pušenje i/ili uživanje alkohola tijekom trudnoće u 49 (9, 4%), asfiksija u 48 (9, 7%) djece i EPH gestoza u 40 (7, 6%). U istom razdoblju praćeno je i 105 djece bez faktora rizika koji su služili kao grupa za uspoređivanje. U 61% djece s faktorima rizika neuropsihologijski razvoj je kontinuirano bio uredan. Neurorazvojna odstupanja različitog oblika i intenziteta nađena su u 39% rizične djece i 27% djece bez faktora rizika. Razlika je statistički značajna u 5% rizika. Značajno češće nađena su neurološka odstupanja u sedmogodišnjaka (48%) u odnosu na (31%) trogodišnjaka. (X²=12, 8 p<0, 01). Usporen psihomotorni razvoj imalo je 10, 6% rizične djece, neuro-motorna odstupanja 20, 5%, mentalnu retardaciju 7, 7% djece, minimalnu cerebralnu disfunkciju 13, 2%, atipične febrilne konvulzije 4, 5%, epilepsiju 2, 6% i cerbralnu paralizu 3, 2% rizične djece. Utvrđena je statistički značajna razlika u učestalosti navedenih neurorazvojnih odstupanja između grupe djece s faktorima rizika i bez njih. Poremećaji govora evidentirani su kod 20% rizične djece, smetnje vida kod 7, 3%, a deficit sluha u 1, 9% djece. U odnosu na komparativnu skupinu razlike su uočljive, no nisu statistički značajne. Odstupanja u neurofiziološkom razvoju bila su češća i teža u ispitanika s više udruženih faktora rizika. Nije utvrđena značajna razlika u tjelesnom razvoju između djece s faktorima rizika i djece bez njih. Rezultati ukazuju na postojanje problema rizičnog i oštećenog djeteta na ovom području, što obvezuje na kontinuirani, organizirani i programirani pristup ovom problemu iz čega proizlaze i preventivne mjere s jedne, te rehabilitacijski postupci s druge strane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA