Naslov
Socijalna i politička participacija maturanata
(Social and Political Participation of Graduating Pupils)

Autori
Ilišin, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Od podanika do građana: razvoj građanske kompentencije mladih

Urednik/ci
Kovačić, Marko ; Horvat, Martina

Izdavač
Institut za društvena istraživanja ; GONG

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
91-110

ISBN
978-953-6218-73-8

Ključne riječi
socijalna i politička participacija, građanski odgoj, maturanti, Hrvatska
(social and political participation, civic education, graduating pupils, Croatia)

Sažetak
Rezultati analize socijalne i političke participacije maturanata na tragu su dosadašnjih istraživačkih nalaza o mladima i njihovoj participaciji. Pokazalo se da ispitani maturanti odrastaju u obiteljima čiji članovi u većoj mjeri inkliniraju političkom nego civilom aktivizmu. Podaci sugeriraju kako dio učenika prolazi neki oblik političke socijalizacije u obiteljskom okruženju iz kojeg crpe i određene informacije o društvenim zbivanjima. Maturanti su općenito znatno više orijentirani na nepouzdane izvore informiranja – kao što su društvene mreže i vršnjaci – nego na tradicionalne masovne medije. Stoga ne iznenađuje što se njihovo znanje o elementarnim činjenicama hrvatskog političkog sustava i života pokazalo deficitarnim. Većina maturanata preferira neformalne oblike participacije, kao što su sudjelovanje u humanitarnim akcijama, volontiranje i potpisivanje peticija. Vrlo malo ih sudjeluje u raznim prosvjedima i bojkotima određenih proizvoda. Formalni angažman je slabije izražen: tri petine ih je izašlo na izbore, a trećina ih ima iskustvo djelovanja u vijeću učenika ili nekom drugom tijelu za djecu i mlade. Razine socijalne i političke participacije su očekivane: najviše maturanata, otprilike svaki treći, član je nekog sportskog kluba, a trostruko rjeđe udruge mladih, kulturno-umjetničkog društva i DVD-a. Svaki dvadeseti je član političke organizacije, a izrazito rijetko su članovi ekoloških udruga i organizacija za ljudska prava. Na vrhu ljestvice motiva onih koji su članovi jedne i/ili više promatranih organizacija jest potreba maturanata da rade nešto korisno te želja za druženjem i upoznavanjem novih ljudi, stjecanje novih znanja i vještina kao i osjećaj da u suradnji s drugima mogu stvari mijenjati na bolje. Upola rjeđe, tj. manjina maturanata tvrdi da ih motivira višak slobodnog vremena i nagovor bliskih osoba. Ispitani maturanti nisu homogeni u pogledu analiziranih pokazatelja socijalne i političke participacije. Najveće i sustavno diferenciranje zasniva se na različitim tipovima obrazovnog programa, a potom postignutom školskom uspjehu. Ta obilježja učenike završnih razreda srednjih škola dijele na one koji pohađaju gimnazije i imaju najviše prosječne ocjene kao obrazovno kompetentniju skupinu i one koji se školuju u trogodišnjim strukovnim programima i postižu (naj)slabiji školski uspjeh kao obrazovno manje kompetentnu skupinu. Ustanovljeno je kako su obrazovno kompetentniji maturanti općenito više zainteresirani za društvena i politička zbivanja što je vidljivo iz njihova većeg korištenja gotovo svih izvora informiranja i boljeg poznavanja građanskog i političkog angažmana članova obitelji u kojima žive te većeg aktivizma i formalne participacije u organizacijama usmjerenim na ostvarivanje širih društvenih ciljeva. Istodobno, skupina obrazovno manje kompetentnih maturanata ostavlja dojam prilične nezainteresiranosti i distanciranosti od društvenog angažmana. Maturante donekle diferenciraju i regionalne i rodne razlike no one nisu sustavnoga karaktera i ponajprije ukazuju na razlike u procesu socijalizacije koje proizlaze iz specifičnosti spolne pripadnosti i sredine u kojoj učenici odrastaju. Vrlo je važno saznanje da stupanj obrazovanja oca gotovo uopće ne utječe na ispitivane indikatore socijalne i političke participacije maturanata. Na osnovi toga se može zaključiti kako socijalno porijeklo dominantno utječe na mlade u razdoblju prije upisa u srednju školu, a nakon toga tek neizravno i sa smanjenim opsegom. Ukoliko je takva pretpostavke točna, uloga obrazovnih programa u političkoj socijalizaciji mladih postaje još važnija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija

Napomena
Drugi ISBN: 978-953-7960-04-9.

POVEZANOST RADA