ࡱ> ')$%&bbjbjZZ9t8h8h+?$ $ fffffzzz8,z F@DDDDDDD$GIDfo^DffmEAAAZffDADAA,DxDPa QBz'2 DDDE0 FLD,%J @%JxD%JfxD0ADDA F%J$  ,:Dra~en Kova evi Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popova a EPIDEMIOLOGIJA SUICIDA U MOSLAVINI Stru ni rad UDK 616.89-008.44(497.5 Moslavina) Primljeno: travanj, 2004. SA}ETAK U radu su obraeni podaci o samoubojstvima u Moslavini od 1987. do 2003. godine. Analizirana je stopa suicida, spol, dob, na in i mjesto izvraenja, odnos suicida. Stopa suicida u Moslavini je vea od hrvatskog prosjeka. Prosje na stopa samoubojstava u razdoblju od 1987. do 2001. godine iznosi 32,87, a pokazuje znatnije oscilacije. Najmanja je bila 1994. godine (22), a najvea 1987. godine (45). Dok je u predratnom razdoblju pokazivala trend smanjenja, u poslijeratnom pokazuje trend poveanja u odnosu na hrvatski prosjek. Znatno je viaa u sjevernom, rijetko naseljenom dijelu od ju~nog, razvijenijeg dijela Moslavine. Omjer muakih i ~enski po initelja je 3,70:1. 64,30% po initelja samoubojstava starije je od 50 godina. U sjevernom dijelu Moslavine preko 30% po initelja samoubojstava starije je od 70 godina. Dominantan na in izvraenja suicida je vjeaanje (u 66,26% slu ajeva), te vatreno oru~je (u 17,60% slu ajeva). Samoubojstva se naj eae izvraavaju u kui, zatim u dvoriatu, te na otvorenom prostoru. Broj pokuaaja opada, a po injenih suicida raste u funkciji dobi. Klju ne rije i: Moslavina, samoubojstvo, epidemiologija UVOD Suicid dolazi od latinskih rije i sui=sebe i occidere=ubiti i ozna uje samoubojstvo. Postoje brojne definicije samoubojstva koje naglaaavaju medicinski, psihijatrijski, psiholoaki ili socioloaki aspekt, ali jedinstvene, znanstveno utemeljene definicije nema. Jednu od najpoznatijih definicija dao je Durkheim (1987.), prema kojem je samoubojstvo svaki slu aj smrti koji je direktni ili indirektni in pozitivnog ili negativnog akta ~rtve prema sebi. U ovom radu samoubojstvo je definirano kao in kojim osoba ubija sebe bez obzira na motive i svjesnost. Epidemioloaki podaci na slikovit na in prikazuju sve specifi nosti, ali i slo~enosti suicidalnog ponaaanja. Broj samoubojstava u pojedinim zemljama je konstantan, ali postoje velike razlike izmeu dr~ava. Stopa suicida 1999. godine u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama bila je 10,7, a u Australiji 13,1. Najviae stope suicida u Europi su istovremeno i najviae stope suicida u svijetu. One su izrazito visoke u zemljama bivaeg Sovjetskog Saveza i na podru ju bivae Austro-Ugarske. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2000. godine najviae stope suicida imale su Litva (44,1), Rusija (39,4) i Bjelorusija (34,9), a najmanje Albanija (1,8) i Azerbejd~an (0,8). Hrvatska je sa stopom od 21,1. bila 2000. godine na 11. mjestu u Europi. Visoku stopu suicida donedavno imala je i Finska, koja je u posljednjih desetak godina znatno smanjila broj samoubojstava irokom provedbom socijalnih, psihijatrijskih i psiholoakih programa preventivnih aktivnosti. Stopa suicida u Finskoj 1990. godine bila je 30,3; 1995. 27,2, a 2000. godine 22,5. Prevencija suicida je stru an i slo~en posao koji zahtijeva interdisciplinarni pristup i intervenciju. Primjerena pomo suicidnoj osobi mo~e se pru~iti jedino u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, naj eae centru za prevenciju suicida ili u psihijatrijskoj ustanovi. Velike razlike u stopama samoubojstava izmeu pojedinih zemalja ukazuju na postojanje socio-kulturalnih i ekonomskih razlika i rizika za suicidalno ponaaanje. Republika Hrvatska spada u zemlje s visokim rizikom (Bambura  i Esapovi-Grea, 1994.). Broj izvraenih samoubojstava (1985. - 1050; 1990. - 1142; 1991. - 1105; 1992. - 1156; 1995. - 930; 1998. - 1029) kao i stopa izvraenih suicida u Hrvatskoj nije se posljednjih petnaestak godina zna ajnije mijenjala. Tijekom prvih godina novog tisuljea stopa suicida pokazuje trend pada i spuata se ispod 20. U razdoblju od 1990. do 1998. godine opa stopa izvraenih samoubojstava oscilirala je za muakarce u rasponu od 29,7 do 34,9 na 100.000 stanovnika, a za ~ene od 9,8 do 13,5 na 100.000 stanovnika. Omjer stopa muakaraca i ~ena kretao se od 2,53 do 3,06 na atetu muakaraca. Uo ava se porast samoubojstava u dobi od 15 do 19 godina, ato je zabilje~eno i u nekim drugim zemljama, ali i u osoba u dobi iznad 65 godina. Zna ajno je porastao udio samoubojstava izvraenih vatrenim oru~jem i eksplozivom, posebice u muakaraca u ratnim i poratnim godinama, najvjerojatnije zbog lakae dostupnosti vatrenog oru~ja u ratnom i poratnom razdoblju (Hrabak-}erjavi i sur., 2000.). Povean rizik od samoubojstva postoji kod osoba oboljelih od svih vrsta depresije, ovisnika o alkoholu i drogama, psihijatrijskih bolesnika, te starih i osamljenih osoba. Visok rizik pokazuju i osobe koje najavljuju suicid, te osobe koje su ga ve pokuaale izvraiti. Jedan od najva~nijih prediktora suicidalnog rizika je gubitak nade, odnosno depresija praena beznaem. Poznati su brojni motivi samoubojstava, ali su oni samo viae ili manje pouzdani razlozi koje uglavnom procjenjuje socijalno okru~je ili autori radova o suicidima. No, sigurno je jedino da je svako samoubojstvo uvjetovano brojnim faktorima, prvenstveno socijalnim, kulturalnim, religijskim, ekonomskim, fizioloakim i psiholoakim, i njihovim meusobnim djelovanjem. Razlozi suicida naj eae nisu poznati. Hotujac i sur. (2001.) navode, slu~ei se podacima MUP-a za razdoblje 1997. do 1999. godine, da su naj eai motivi duaevna bolest  24,71%, tjelesna bolest  13,60%, zatim alkoholizam, nesreene obiteljske odnose i stara ka besperspektivnost, dok su ljubomora, gubitak supru~nika, siromaatvo, narkomanija, gubitak posla, akolski neuspjeh i gubitak djeteta zastupljeni u vrlo niskom postotku. Prema tim podacima 30,80% samoubojstava izvedeno je iz neutvrenih razloga Meu motivima samoubojstava u Bjelovarsko-bilogorskoj ~upaniji atipovi (2000.) navodi nepoznate motive (35,22%), a zatim kao vjerojatne tjelesnu bolest ili invalidnost (25,91%), duaevnu bolest (23,28%), obiteljske nesuglasice (6,07%), dok su ostali motivi znatno rjee zastupljeni. Sli ne rezultate pokazuju i druga istra~ivanja. Anton i sur. (2000.) navode da na osje kom podru ju tijekom 90-ih godina 20. stoljea uzrok samoubojstva naj eae nije poznat (292), a da su na drugom mjestu bolest (260) i starost (24 slu aja). Hrvatska pokazuje velike regionalne razlike u stopama suicida. Na sjeveru zemlje (Hrvatsko Zagorje) gotovo je dva puta viaa od prosjeka, a zna ajno manja u mediteranskom dijelu Hrvatske (Bambura  i Esapovi-Grea, 1994.). Kad govorimo o tom dijelu zemlje, valja rei da je u ju~nom dijelu mediteranske Hrvatske opet znatno manja nego u sjevernom. Pojedine regije pokazuju viae sli nosti sa susjednim zemljama nego s drugim dijelovima Hrvatske. U pojedinim regijama sjeverne Hrvatske stopa suicida bli~a je visokim stopama u Maarskoj i Sloveniji, a ona u najju~nijim dijelovima bli~a je stopi suicida u Italiji. U mediteranskom dijelu udio ~ena u samoubojstvima je neato vei (1:2,36). Zbog znatnih razlika u stopi samoubojstava unutar pojedinih dijelova Hrvatske problemu samoubojstva potreban je regionalni pristup. METODOLOGIJA Cilj istra~ivanja Opi cilj istra~ivanja je utvrditi epidemiologiju suicida na podru ju Moslavine. Kao posebni ciljevi istra~ivanja ~ele se utvrditi: stopa suicida na podru ju Moslavine, dob, spol, na in i mjesto izvraenja suicida, zatim meuodnosi suicida i homicida, te suicida i parasuicida. Nacrt istra~ivanja U istra~ivanju je koriaten retrospektivni longitudinalni nacrt istra~ivanja koji obuhvaa razdoblje od 1987. do 2003. godine. Uzorak i metoda Svojim polo~ajem Moslavina zauzima sredianji dio sjevernog djela Republike Hrvatske. Podru je Moslavine obuhvaa prostor oko Moslava ke gore, odnosno dio sredianje Hrvatske na podru ju Lonjsko- azmanske zavale. Okru~ena je rijekama esmom na sjeveru i sjeverozapadu, Ilovom i Pakrom na istoku i sjeveroistoku, te Lonjom i Trebe~om na jugu. Kao posebna regija svojim se podru jem nalazi djelomi no u sastavu Sisa ko-moslava ke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagreba ke ~upanije. Iako se granice Moslavine u potpunosti ne podudaraju s prostorom nekadaanjih opina azme, Gareanice, Ivani Grada i Kutine, kad u ovom radu govorimo o Moslavini, podrazumijevamo navedeno podru je budui da su podaci ureeni prema njima. U radu je primijenjena retrospektivna metoda koja se temelji na analizi epidemioloakih podataka o nasilnim smrtima u Moslavini iz baza podataka Dr~avnog zavoda za statistiku od 1987. do 2001. godine, o suicidima iz baze podataka MUP-a RH za razdoblje od 1988. do 2003. godine, te na vlastitom istra~ivanju o suicidima u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot u Popova i. Zbog razli ite metodologije prikupljanja pojedini podaci se razlikuju u razli itim bazama. Dr~avni zavod za statistiku npr. evidentira podatke o suicidima za sve stanovnike na teritoriju Republike Hrvatske koji u njoj ~ive barem godinu dana, dok MUP Republike Hrvatske evidentira podatke o pretpostavljenim suicidima za koje se izlazi na o evid na terenu bez obzira na duljinu boravka, ato uklju uje i npr. neidentificirane osobe, strance, itd., ali isklju uje osobe koje su npr. naknadno umrle od posljedica suicida u bolnici. Dobiveni rezultati opisani su metodama deskriptivne statistike i prikazani su tabelarno. REZULTATI U razdoblju od 1987. do 1992. godine na podru ju Kutine bilo je 70 suicida, od kojih su 23 po inile osobe ~enskog spola. Podjednako su bile zastupljene dobne skupine od 55 do 69 godina i iznad 70 godina starosti. U azmi su zabilje~ena 52 slu aja, od toga 14 ~ena, a najvei broj po initelja bio je stariji od 70 godina. U navedenom razdoblju u Ivani Gradu bilo je ukupno 43 suicida. Naj eaa dob samoubojica bila je od 55 do 65 godina, a ukupan broj ~ena iznosio je 15. Na podru ju Gareanice ukupno je bilo 33 slu aja samoubojstva, a 10 od njih po inile su osobe ~enskog spola. Dob po initelja se podjednako ravnomjerno kretala prema dobnim skupinama starijim od 25 godina. U Moslavini je u istom razdoblju bilo ukupno 198 suicida. }ene su bile zastupljene u 31,31% slu ajeva. Najviae samoubojica bilo je u starijoj dobi, odnosno u dobi od 55 do 69 godina (60), a u dobi iznad 70 godina 54. Tablica 1. Samoubojstva na podru ju Moslavine po spolu i dobi od 1987. do 1992. godine prema podacima Dr~avnog zavoda za statistiku mjestoukupno~enedob umrlihdo 1415-2425-3940-5455-6970 i stariji azma 5214124111618Gareanica 3310-18987Ivani Grad 4315-3106159Kutina 7023-59152120ukupno Moslavina1986211131416054 Tablica 2. Nasilne smrti po spolu ~rtve i vrsti smrti u Moslavini od 1993. do 2001. godine Mjestoukupno~enevrsta smrtinesretan slu ajsuicidubojstvoratne operacije azma 12631685143Gareanica 15647925572Ivani Grad2106011379108Kutina 31982182110819ukupno Moslavina8112204552952932 U razdoblju od 1993. do 2001. godine na podru ju Moslavine bilo je 811 nasilnih smrti. Najvei dio, njih 455, odnosi se na nesretne slu ajeve, dok je broj suicida iznosio 295. Tijekom Domovinskog rata i kao posljedicama njega izgubile su ~ivot 32 osobe. Na kutinskom podru ju, najbrojnijem stanovniatvom, dogodilo se 39,33% ukupnog broja nasilnih smrti u Moslavini. Najvei broj  182 - posljedica je nesretnih slu ajeva, a ostalo su samoubojstva - 110 i ubojstva -8 ~rtava. U ratnim operacijama poginulo je 19 osoba. U Ivani Gradu bilo je 210 nasilnih smrti, koje ine 26% od ukupnog broja. Nesretnim slu ajem poginulo je 113 osoba, 79 je po inilo suicid, a ~rtava ubojstava je bilo 10. U ratnim operacijama ~ivot je izgubilo 8 osoba. Na podru ju Gareanice bilo je 156 nasilnih smrti ili 19,23 %. Broj ~ena iznosio je 47, a najvei broj smrti  92 - odnosi se na nesretne slu ajeve. Suicid je po inilo 57, a kao ~rtve ubojstava ~ivot je izgubilo 7 osoba. Ukupan broj nasilnih smrti na podru ju azme za navedeno razdoblje iznosi 126 ili 15,53 %. Od tog broja 68 slu ajeva ine nesretni slu ajevi, zatim slijede suicidi s 51 smru. U Zagreba koj ~upaniji stopa suicida 2001. godine iznosila je 21,63, a u njenom moslava kom dijelu, na podru ju Ivani Grada 28,40. U Sisa ko-moslava koj ~upaniji stopa suicida bila je 26,43, a na podru ju Kutine 24,92. Najviaa stopa suicida od 39,07 u 2001. godini bila je u Bjelovarsko-bilogorskoj ~upaniji, odnosno u njenom moslava kom dijelu azmi i Gareanici  39,96. Tablica 3. Samoubojstva u 2001. godini po ~upanijama }upanijaBroj stanovnikaSamoubojstva Stopa suicidaMoslavina broj stanovnikaSamoubojstvaStopa suicida Zagreba ka ~upanija309.6966721,6328.167828,40Sisa ko-moslava ka ~upanija185.3874926,4340.1291024,92Bjelovarsko-bilogorska ~upanija133.0845239,0732.5301339,96 Republika Hrvatska4,437.46088219,88100.8263130,75 Tablica 4. Omjer samoubojstava i ubojstava u Hrvatskoj i Moslavini u predratnom i poratnom razdoblju godina1987.1988.1989.1990.1996.1997.1998.1999.2000.2001.Hrvatskasuicid115311131042114210029491029989926882Moslavinasuicid45342423413634373231postotak3,903,052,302,014,093,793,303,743,463,51Hrvatskaubojstvo1209710713613312414612811387Moslavinaubojstvo3422342212postotak2,504,121,871,472,563,241,371,560,882,30 Udio suicida u u Moslavini u odnosu na Hrvatskoj u predratnom razdoblju od 1987. do 1990. godine kretao se od najviaeg, koji je iznosio 3,90% 1987. godine do najni~eg, koji je bio 2,01% 1990. godine. Poslijeratno razdoblje od 1996. do 2001. godine bilje~i viae udjele, a najviai - 4,09% - zabilje~en je 1996. godine. Moslavina u poslijeratnom razdoblju pokazuje porast samoubojstava u odnosu na hrvatski prosjek. Rezultati koji se odnose na udio ubojstava pokazuju da je u cjelokupnom razdoblju najvei postotak - 4,12% bio u 1988. godini, dok je najni~i - 0,88% bio 2000. godine, ali relativno male frekvencije ne dopuataju zaklju ivanje. Tablica 5. Samoubojstva na podru ju azme od 1. 1. 1990. do 31. 12. 2003. godine Broj suicida na podru ju azme u razdoblju od 1990. do 2003. godine iznosio je 79. Od ukupnog broja u 64 slu aja radilo se o samoubojicama muakog spola (81%), a 15 (19%) o osobama ~enskog spola. Najvei broj smrti suicidom zabilje~en je za dob iznad 60 godina (43 ili 54,43%). Na in izvraenja u 81% slu ajeva bio je vjeaanje, dok je mjesto izvraenja naj eae bilo dvoriate ili kua. Tablica 6. Samoubojstva na podru ju Gareanice od 1. 1. 1990. do 31. 12. 2003. godine Na podru ju Gareanice u razdoblju od 1990. do 2003. godine bilo je 68 suicida, od kojih su u 60 (88,24%) slu ajeva samoubojice bile osobe muakog spola. Naju estaliji na in izvraenja je vjeaanje (49 slu ajeva) i upotreba vatrenog oru~ja (10 slu ajeva). Po initelji su u 31 slu aju bili stari izmeu 51 i 70 godina, a iznad 70 godina bilo je 23 po initelja. Na podru ju opine Hercegovac broj suicida iznosi 11; sve su samoubojice bile muakog spola, a takoer na in izvraenja za sve slu ajeve bilo je vjeaanje. Najviae po initelja bilo je staro izmeu 51 i 70 godine ~ivota. Tablica 7. Samoubojstva na podru ju Ivani Grada od 1. 1. 1988. do 31. 12. 2003. godine Na podru ju Ivani Grada u razdoblju od 1988. godine do 2003. godine ukupan broj suicida iznosio je 126. U istom razdoblju policija je evidentirala 23 pokuaaja suicida. Muakarci su po inili 91, a ~ene 35 samoubojstava. Naju estaliji na in izvraenja bio je vjeaanje (68,25%), a po initelji u dobi iznad 60 godina (42,86%). Kod pokuaaja suicida uo ava se podjednako zastupljen udio svih na ina izvraenja. Dob po initelja pokuaaja suicida je znatno ni~a i sve dobne skupine bile su podjednako zastupljene. Tablica 8. Samoubojstva na podru ju Kutine od 1. 1. 1990. do 31. 12. 1999. godine Na podru ju Kutine je u razdoblju od 1990. do 1999. opina s najveim brojem suicida bila Popova a sa 65 slu ajeva. Do tog porasta u Opini Popova a dolazi zbog suicida po injenih u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot. Naju estaliji na in izvraenja suicida na podru ju Kutine i Popova e bilo je vjeaanje, nakon kojeg slijedi vatreno oru~je. Za varijablu spola karakteristi na je, kao i kod drugih promatranih gradova i opina, velika zastupljenost muakog spola, koja na podru ju Kutine iznosi 78,68%. Najvei broj po initelja suicida bilo je u dobi iznad 60 godina, po njih 22 u Gradu Kutini i Opini Popova a. Mjesto izvraenja suicida u Gradu Kutini bilo je u najveem broju slu ajeva kua (29), dok je u Popova i najvei broj bio na otvorenim prostorima (18). RASPRAVA Stopa samoubojstava je broj suicida na 100.000 stanovnika u jednoj godini. Budui da se u promatranom razdoblju broj stanovnika u Moslavini kretao oko 100.000 (prema popisu stanovniatva 1991. godine iznosio je 99.041, a 2001. godine 100.826 stanovnika), ona pribli~no iznosi broj godianjih samoubojstava. U razdoblju od 1987. do 2001. godine 493 stanovnika Moslavine po inilo je suicid. Prosje na stopa samoubojstava iznosi 32,87, a pokazuje znatnije oscilacije i kree se od 22 1994. do 45 1987. godine. Godianje oscilacije samoubojstava joa su izra~enije na podru ju pojedinih bivaih opina. One se u azmi kreu od 2 u 1994. do 11 u 1991. godini, u Gareanici od 3 u godinama 1989., 1990., 1991., 1994. i 1995. do 10 u 1987. godini, u Ivani Gradu od 1 u 1989. i 1992. do 14 u 1987. godini, te u Kutini od 6 u 1994. do 19 u 1996. godini. Stopa suicida u sjevernom, nerazvijenijem, nenaseljenijem dijelu Moslavine ( azma, Gareanica) znatno je vea nego u ju~nom, razvijenijem dijelu (Ivani Grad, Kutina). Godine 1991. je za sjeverni dio iznosila 50,10, a 2001. godine 39,96, dok je za ju~ni dio godine 1991. iznosila 39,93, a godine 2001. 26,36. Stopa suicida 2001. godine u tri ~upanije, u ijem se sastavu nalazi Moslavina, viaa je od hrvatskog prosjeka. Najni~a je u Zagreba koj (21,63), neato viaa u Sisa ko-moslava koj (26,43), a najviaa u Bjelovarsko-bilogorskoj ~upaniji (39,07). Sjeverni (39,96) i kutinski (24,92) dio Moslavine pokazuju sli nosti sa stopama u svojim ~upanijama, dok Ivani Grad (28,40) pokazuje zna ajno viau stopu samoubojstava od Zagreba ke ~upanije. Kompletirajui podatke iz razli itih baza, atipovi (2000.) nalazi da je u razdoblju od 1988. do 1998. godine stopa samoubojstva za Bjelovarsko-bilogorsku ~upaniju 34,30, dok je za azmu 38,00, a za Gareanicu 26,57. U usporedbi s drugim krajevima Hrvatske stopa suicida na osje kom podru ju je u razdoblju od 1990. do 1999. godine varirala od 9,00 do 25,19, a prosje no je iznosila 17 (Anton i sur., 2000.). Stopa suicida u Splitsko-dalmatinskoj ~upaniji u razdoblju od 1988. do 1994. godine bila je 14,45 (Lon ar i Frani, 2002.). Prosje na stopa suicida na zadarskom podru ju prije rata bila je 7,94, tijekom rata raste na 15,06, a tijekom prve tri godine nakon rata pada i iznosi 11,1 (Gili i Vu enovi, 2000.). Poveana stopa suicida u ratnom periodu zabilje~ena je i na osje kom podru ju, gdje s predratnih 12 u ratnim godinama raste na 18,5. Istovremeno u krajevima koji nisu neposredno zahvaeni ratnim operacijama, poput pulskog podru ja, ona pokazuje tijekom rata trend smanjenja s predratnih 22,4 na ratnih 14,3 (Po~gain i sur., 1994.). U Moslavini se u predratnom razdoblju (od 1987. do 1990. godine) u odnosu na Hr$& 8 b d t @ ~ hr:> ?FAvArBtBvBBO P&WXXXXYY*YBYFYnY|YYYYY ZZt[x[[[[[[[\"\Խ h\ h5\h5CJaJ h6] h]h5CJ]aJ h@V5 h56 h5hCJ OJQJ^JaJ hOJQJ^Jh5CJ\aJh=$< p r t jlnprtv$dha$$ a$$`a$$dha$$a$$a$$da$vx!*h8>> ?:AFArAtBvBBLF*H"KBOO $dh`a$ $ dha$ $dh`a$$dha$ $dh`a$ $ dha$$dha$OO PPXU W WWWXX(X6X@XVX $$Ifa$$a$$a$ $dh`a$$dha$ $dh`a$VXXXZX\X^X2))) $$Ifa$kd$$Ifl4\9 "O   |   (0l#64 laf4p(^XjXvXXXXXXXXXXXXXXXXY YYYYY"Y&Y*YFfFf $$Ifa$*Y,YFYLYRYVYZY`YdYjYnYpYYYYYYYYYYYYYYYYFf(FfK $$Ifa$Ffn YYYYYZZZZZ ZZZZZZ[$$ &P#$/Ifa$$a$$a$Ff $$Ifa$[[[[,$$ &P#$/Ifa$kd$$Ifl4\  5%v    }   6P (0%4 laf4p([[([6[H[h[j[x[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\Ffy*FfY&Ff3"$$ &P#$/Ifa$\ \\\\&\.\4\<\D\H\N\P\r\z\\\\\\\\~ee$da$ $dh`a$Ff6Ff2Ff.$$ &P#$/Ifa$"\&\N\P\\~eelhphvhzh~hhhhkk7l8ll'mmmrr2s4vLvvvx{|"†Ɔ؆>@𴡘~hOJQJ^JaJ jhU hH*h5CJaJ%jh5CJUaJmHnHu.jh5B*CJUaJmHnHphu h5h5OJQJ^Jh IOJQJ^JhOJQJ^Jh h\ h5\1elhnhphrhthvhxhzh|h~hhhhhi8i:iVijiiiiiiFf#; $$If`a$$a$$da$ $dh`a$iiijjj j,j $$If`a$,j.jfj& $$If`a$kd{=$$IfTl4֞D, T#   (    ,  064 laf4Tfjvj|jjjjj $$If`a$jjj& $$If`a$kd>$$IfTl4֞D, T# (, 064 laf4Tjjk kk k,k $$If`a$,k.k0k& $$If`a$kd?$$IfTl4֞D, T#  (    ,  064 laf4T0kVkjkrk~kkkkkkk8l9l@lFlLlRlXl^ldljlplvl|l $$Ifa$$a$$a$$dha$FfB $$If`a$|l}llllllllllllllllllllllllllFfEL $$Ifa$FfGlllllm mmmmm"m'm(m1m:m>mAmEmImMmQmUmYm]m`mamFf+YFfT $$Ifa$FfOamkmtmvmxmzm|m~mmmmmmmmmmmmmmmmmmmm$a$Ff`aFf\ $$Ifa$mmprr2s4s4v6vvv^{`{b{|||~ $a$ $dh`a$$a$$a$`` $dh`a$$dha$؆چ<ҏ4frzBR:` $ dha$$dha$ $dh`a$ $dh`a$vatsku uo ava blagi trend smanjenja suicida od 3,90% do 2,01% i prosje no iznosi 2.81%. U poratnom razdoblju (od 1996. do 2001. godine) on je u odnosu na Hrvatsku porastao i kree se u prosjeku oko 3,64% godianje. Zbog razli itih psiholoakih imbenika stopa suicida se smanjuje u ratu, pa se mo~e pretpostaviti da e se ono ato se potiskivalo nakon rata ja e izbiti i poveati stopu suicida. Porast suicida u Moslavini u poratno doba dijelom se mo~e objasniti poratnom ekonomskom krizom i poremeajima u socijalnim odnosima koji poveavaju rizik suicidalnog ponaaanja. U Moslavini se u razdoblju od 1987. do 2001. godine dogodilo ukupno 51 ubojstvo, odnosno prosje no 3,4 godianje. Suicid i homicid su dvije sli ne manifestacije jednog istog izvora agresivne destruktivnosti prema sebi i prema drugome. Statisti ki podaci iz mnogih zemalja sugeriraju da je stopa suicida uvijek obrnuto razmjerna broju ubojstava. Zbog relativno malih brojaka nisu mogue znanstvene analize, ali se uo ava da je u poratnom razdoblju u Moslavini broj suicida zna ajno viai, a broj homicida neato ni~i od hrvatskog prosjeka. Ti podaci potvruju spoznaje da je autodestruktivno obrnuto proporcionalno heterodestruktivnom ponaaanju. Omjer stopa muakaraca i ~ena u Europi pokazuje da su muakarci znatno eai po initelji suicida. Omjer se kree od 7.38:1 u Rumunjskoj, 6.69:1 u Bjelorusiji, 6.51 u Moldaviji do 2,29:1 u Makedoniji, 2.06:1 u Nizozemskoj i 2:1 u Albaniji. U Hrvatskoj omjer stope samoubojstava izmeu muakaraca i ~ena kree se okvirno 3:1. Omjer muakih i ~enskih po initelja suicida u Moslavini od 1987. do 1992. godine prema podacima Dr~avnog zavoda za statistiku iznosio je 3,2:1. Taj omjer se nakon rata naruaio na atetu muakaraca i prema analizi 409 samoubojstava u razdoblju od 1988. do 2003. godine iznosi 3,70:1. Muakarci su po initelji samoubojstva u 78,73% slu ajeva. Omjer muakih i ~enski po initelja izra~eniji je u manjim opinama, gdje npr. u Opini Hercegovac (2.791 stanovnik) i Opini Velika Trnovitica (1.661 stanovnik) ni jedna ~enska osoba nije po inila samoubojstvo. Prosje na dob izvraitelja suicida u Hrvatskoj u razdoblju od 1993. do 1998. godine bila je 52,14(18,64 godina, a raspon se kretao od 6 do 98 godina (Kozari-Kova i, 2000.). }ene su u prosjeku bile pet godina starije od muakaraca (Kozari-Kova i i sur., 2002.). Hotujac i sur., (2001.) navode da je prema podacima MUP-a najviae samoubojstava zabilje~eno u dobnoj skupini od 51 do 65 godina (25%), a zatim u dobi iznad 65 godina (23%). Djeca i mladi do 18 godina zastupljeni su sa 4,16%. Na podru ju Osijeka u dobnoj skupini od 51 do 65 godine bilo je 29%, a iznad 66 godina 26% po initelja suicida (Anton i sur., 2000.). Samoubojstvo u Moslavini po injaju uglavnom starije osobe; 64,30% po initelja samoubojstava je starije od 50 godina. Raspon dobi po initelja suicida u azmi kree se od 13 do 92 godine, a u Ivani Gradu od 17 do 91 godine. Pritom se uo ava da po initelji u sjevernom dijelu Moslavine pripadaju starijoj dobnoj skupini, jer je u Gareanici 33,82%, a u azmi 30,38% po initelja starije od 70 godina. Istovremeno ju~ni dio Moslavine pokazuje neato mlau dob po initelja samoubojstva, pa je npr. u Ivani Gradu svaki peti po initelj samoubojstva bio stariji od 70 godina (20,63%). Suicid je naj eai uzrok smrti u najmanjim i najnerazvijenim mjestima Moslavine. U jednom od najmanjih mjesta Opine Popova a, u Moslava koj Slatini, koja je prema popisu stanovniatva iz 1991. godine imala 142 ~itelja, od 1991. do 1996. godine tri su osobe po inile samoubojstvo. Joa je alarmantnije da su od 6 muakaraca u dobi od 25 do 29 godina dvojica po inila samoubojstvo (Popis stanovniatva 1991.). Svaka dob nosi neke svoje osobitosti koje se ogledaju i u po injenju suicida. }ivotno razdoblje puberteta i adolescencije veliki je bioloaki, psiholoaki i socijalni izazov mladima u poglede identifikacije, socijalne afirmacije i adaptacije, ato ponekad mo~e imati tragi an autodestruktivan ishod. Suicidi kod mlaih dobnih skupina, posebice od 25 do 50 godina, povezani su s obiteljskom, bra nom ili ekonomskom krizom. Starenje donosi niz bioloakih i psihosocijalnih promjena koje pogoduju suicidalnom ponaaanju. Starije osobe gube ekonomsku sigurnost, ~ivotnog druga, djeca od aze iz obitelji, a sti~u tjelesne i duaevne bolesti. Kod njih se uz somatske bolesti javlja i gubitak smisla ~ivota, gubitak osjeaja pripadnosti i koristi. Dob po initelja suicida sugerira da bi druatvo trebalo poboljaati brigu i skrb o starijim osobama. I na in izvraenja suicida razlikuje se od druatva do druatva. U SAD-u se oko 60% suicida izvrai po~arom (Kozari-Kova i, 2000.). U Europi je naj eaa metoda vjeaanje. Prema Registru o nestalim osobama, suicidima i povredama MUP-a RH u razdoblju od 1993. do 1998. godine 5365 osoba po inilo je samoubojstvo. Naj eai na in izvraenja je vjeaanje (54,10%), a zatim slijedi uporaba oru~ja i eksplozivnih sredstava (25,95%). Ostali na ini samoubojstva zna ajno su rjei: skok s visine (7,31%), utapljanje (4,18%), bacanje pod vlak/auto (3,26%) i trovanje psihoaktivnim sredstvima (3,55,%) (Grubiai-Ili i Kozari-Kova i, 2000.). Statisti ki zna ajno viae ~ena po inilo je suicid skokom s visine, utapljanjem ili trovanjem, dok je viae muakaraca po inilo suicid oru~jem i eksplozivom (Kozari-Kova i, 2000.). Na podru ju Bjelovarsko-bilogorske ~upanije u razdoblju od 1988. do 1998. godine najviae samoubojstava po injeno je vjeaanjem (63,2%). Tijekom ratnog i poratnog razdoblja broj samoubojstava po injenih na taj na in se smanjuje za 7-8%, a za istu vrijednost se poveava broj samoubojstava po injen vatrenim oru~jem ( atipovi, 2000.). Na osje kom podru ju tijekom 90-ih godina 20. stoljea najzastupljenije je vjeaanje (51%), zatim upotreba vatrenog oru~ja (25%), utapljanje (6%), bacanje s visine i pod vlak (6%), te hladno oru~je (2%). Upotreba vatrenog oru~ja zna ajnije je bila zastupljena u razdoblju od 1991. do 1996. godine, a nakon toga polako pada (Anton i sur., 2000.). Analizirajui 409 samoubojstava za koje imamo podatke, uo avamo da je dominantan na in izvraenja suicida u Moslavini vjeaanje - 271 slu aj (66,26%), zatim dolazi vatreno oru~je u 72 slu aja (17,60%). Drugi na ini su znatno slabije zastupljeni: trovanjem si je osoba oduzela ~ivot u 18 slu aja (4,40%), a utapljanjem u 14 slu ajeva (3,42%). Svi ostali na ini, poput bacanja pod vlak ili skoka sa zgrade, samozapaljenje, rezanje vena, itd. bili su zastupljeni u 34 slu aja (8,31%). Na podru ju azme 12 samoubojstava izvraeno je vatrenim oru~jem - 6 puakom, a po 3 bombom i piatoljem. Na in izvraenja samoubojstva odreuju dostupnost i pouzdanost sredstva. Vjeaanje je jedan od naju inkovitijih i tehni ki relativno jednostavnih na ina. Za njega se u pravilu odlu uju osobe koje su si definitivno odlu ile oduzeti ~ivot, a njih je najviae meu starijim osobama. Upotreba vatrenog oru~ja tijekom ratnih godina sugerira veu dostupnost, ali i impulzivnost, jer je oru~je na dohvat ruke, dok je za druge na ine suicida potrebno neko vrijeme i planiranje. }ene su sklonije po initi suicid u stanu ili kui za razliku od muakaraca koji eae odabiru otvoreni prostor (aumu, livadu, park, most ili cestu) (Kozari-Kova i, 2000.). Prou avajui mjesto izvraenja samoubojstava u Bjelovarsko-bilogorskoj ~upaniji, atipovi (2000.) navodi da je najviae suicida po injeno u kui (39,88%) ili gospodarskim objektima (26,52%), te u bli~oj okolici kue (18,22%) i daleko od kue 15,38%. Na kutinskom podru ju, kad se izuzmu psihijatrijski bolesnici, samoubojstva se najviae izvraavaju u kui (46,33%), u dvoriatu (25,66%), na otvorenom prostoru (20,35%) i ~eljezni koj pruzi (6,19%). Neato druga ija je raspodjela na azmanskom podru ju, gdje je u kui po injeno 44,30%, u dvoriatu 43,04%, a na otvorenom prostoru 12,66% samoubojstava. U dvoriatu se najvei broj samoubojstava odvija u gospodarskim zgradama, te se od ukupnog broja po initelja samoubojstva u azmi 20,25% muakaraca objesilo u sjeniku. Suicid vjeaanjem ili vatrenim oru~jem, u osami, eae po injaju stariji muakarci s te~im duaevnim smetnjama. Pokuaaji suicida eae su vezani uz mlau dob i ~enski spol, a dominantne metode su ingestija lijekova i vanesekcija, eae u okolnostima kad je pomo vjerojatna. Psihi ki poremeaji su bla~i, a motivacija je esto u funkciji apela, odnosno poziva upomo. Nakon kratkotrajnije hospitalizacije vrlo se brzo povla e suicidalne ideje. Razlike u zastupljenosti kod pokuaaja i izvraenja suicida najbolje objaanjavaju razli ito definirane spolne uloge. Pokuaaj samoubojstva esto zna i neverbalni poziv upomo, pa neki autori ak navode novu dijagnosti ku kategoriju (Aborted Suicide Attempt) namjerno neuspjelog pokuaaja samoubojstva (Barber i sur., 1998.). U razdoblju od 1991. do 2000. godine na podru ju Meimurske ~upanije pokuaano je 506 samoubojstava, od ega ih je 75 ostvareno. Najzastupljeniji na in pokuaaja bio je trovanje medikamentima, a naj eai na in ostvarenja bio je vjeaanje. Muakarci su bili skloniji kompletiranju samoubojstva, a ~ene pokuaajima (Vinkovi-Grabari i sur., 2002.). Kod 231 osobe zaprimljene zbog pokuaaja suicida na Odjel za psihijatriju Ope bolnice Bjelovar u razdoblju od 1988. do 1990. godine dominiralo je trovanje lijekovima - 189 slu aja (81,82%), vanesekcija - 18 (7,79%), te vjeaanje - 17 slu ajeva (7,36%), dok su drugi na ini bili zastupljeni sa 3,02%. }ene su eae pokuaavale suicid u omjeru 2,12:1, pri emu su tzv. ozbiljnije na ine poput vjeaanja i vanesekcije eae koristili muakarci ( atipovi i Novali, 2001.). Broj osoba zaprimljenih zbog pokuaaja suicida (Dg: Tentamen suicidi) iz sjeverne Moslavine na Odjel ope psihijatrije Ope bolnice u Bjelovaru ne pokazuje statisti ki zna ajnu razliku u predratnom (1988.-1990.) i poslijeratnom razdoblju (1996.-1998.). On pokazuje smanjenje pokuaaja u Gareanici s 32 (21 ~ena) na 19 (13 ~ena), te poveanje u azmi s 15 (8 ~ena) na 24 (17 ~ena) (Novali i atipovi, 2001.). Broj pokuaaja suicida je obi no 8 do 10 puta vei od broja po injenih samoubojstava, pa se mo~e pretpostaviti da broj pokuaaja koje je evidentirala policija ne odgovara stvarnom broju pokuaaja samoubojstava (Hotujac i sur., 2001.). Omjer evidentiranih suicida i pokuaaja suicida u aesnaestogodianjem razdoblju na podru ju Ivani Grada iznosi 5,48:1. U odnosu na spol nema bitnih razlika, ali se uo avaju neke blage tendencije. Omjer muakih i ~enskih po initelja suicida je 2,6 prema 2,28 kod pokuaaja, odnosno ~ene pokazuju sklonost eaem pokuaaju suicida. Muakarci eae uspijevaju u suicidu; taj je omjer 5,69:1 kod muakaraca, dok kod ~ena iznosi 5:1. Zna ajnije razlike uo avaju se u na inu izvraenja. Vjeaanjem je okon an ~ivot u 86 slu ajeva, dok su ostali na ini znatno rjee zastupljeni: trovanje u 7, upotreba vatrenog oru~ja i bacanje pod vlak u 5, rezanje vena u 4, utapljanje u 2 samoubojstva; zabilje~en je i 1 slu aj samozapaljenja. I kod pokuaaja je naj eai na in vjeaanje, ali viae u ne tako velikom postotku, jer na 7 pokuaaja vjeaanja dolazi 5 pokuaaja rezanja vena, 4 trovanja i upotrebe vatrenog oru~ja, te 2 pokuaaja utapljanja i 1 samozapaljenje. Na ini pokuaaja poput vjeaanja, rezanja vena, trovanja ili upotrebe vatrenog oru~ja sugeriraju da se radi o tzv. ozbiljnijim pokuaajima suicida s izrazito autodestruktivnim namjerama. Njih policija detektira znatno eae nego druge pokuaaje suicida koji imaju apelativnu funkciju i eae zavraavaju hospitalnim intervencijama. Pokuaaje samoubojstva ine mlae osobe. Broj pokuaaja suicida opada, a po injenih suicida raste u funkciji dobi. Dok je kod samoubojstva 57,94% po initelja starije od 50 godina, kod pokuaaja suicida je 69,57% mlae od 50 godina. Na podru ju Bjelovarsko-bilogorske ~upanije broj psihijatrijski lije enih samoubojica nije se statisti ki zna ajno mijenjao u predratnom (1988.-1990.) i poratnom razdoblju (1996.-1998.). Samoubojstva psihijatrijski lije enih osoba u tim periodima iznosila su 23,44% ukupnog broja samoubojstava ( atipovi, 2001.). Na kutinskom podru ju u razdoblju od 1990. do 1999. godine bilo je 136 samoubojstava. Najviae - 65 slu ajeva - zabilje~eno je u Opini Popova a. Do tog poveanja dolazi zbog suicida po injenih u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot. Tijekom tih 10 godina 23 psihijatrijska bolesnika po inila su samoubojstvo: 19 muakaraca i 4 ~ene. Omjer muakih i ~enskih po initelja je na atetu muakaraca i iznosi 4,75:1. Muakarci su znatno mlai; dob koja dominira je izmeu 40 i 50 godina (9 slu ajeva), a po 4 samoubojstva po inilae su osobe u dobi izmeu 30 i 40 i od 50 do 60 godina. Kod ~ena dominantna je dob iznad 60 godina (3). Naj eai na in izvraenja je vjeaanje, koje su koristile sve 4 ~ene i 13 muakaraca. Zatim dolazi utapljanje u 3 slu aja, te po jedno rezanje ~ila, skakanje sa zgrade i bacanje pod vlak. Samoubojstva su se u 15 slu ajeva dogodila u bolnici, a u 6 na otvorenom prostoru, te jedno na ~eljezni koj pruzi. Iako se u tretmanu suicidalnog ponaaanja psihijatrijskih bolesnika primjenjuje multifaktorijalni pristup s istovremenom primjenom razli itih terapijskih postupaka, ono se ne mo~e u potpunosti izbjei. ZAKLJU AK Epidemioloaka slika samoubojstava u Moslavini potvrdila je postojanje zna ajnih regionalnih razlika u suicidima na podru ju Republike Hrvatske. Takoer je pokazala znatne razlike izmeu pojedinih dijelova unutar regije. Najvei rizik samoubojstva pokazuje sjeverni, nerazvijeniji, nenaseljeni dio Moslavine, u kojemu preko 30% samoubojstava po ine osobe starije od 70 godina. Prema njima treba biti usmjerena prevencija i skrb druatva koje bi pokazalo da je pozitivan sustav vrijednosti i odnos prema ~ivotu jamstvo da se i teake ~ivotne situacije mogu uspjeano prevladati, te da za ovjeka bezizlazne situacije u ~ivotu nema. Istovremeno aktualni na ini praenja suicida podcjenjuju stvarnu stopu suicida. Teakoe u prikupljanju i praenju podataka, razli ite baze podataka koje se meusobno znatno razlikuju po evidenciji i metodologiji prikupljanja, ato ote~ava usporedbu, te velik broj osoba koje ne dobiju adekvatnu psihijatrijsko-psiholoaku pomo sugeriraju potrebu objedinjavanja te kvalitetnijeg i kontinuiranijeg, regionalno organiziranog praenja suicidalnog i parasuicidalnog ponaaanja i omoguavanja u inkovitije prevencije. Literatura: Anton, S., Mandi, N. i Po~gain, I. (2000.) Samoubojstva na osje kom podru ju. Socijalna psihijatrija, 28, 155-161. Bambura , J. i Esapovi-Grea, N. (1994.) Suicide problem in Croatia today. Socijalna psihijatrija, 22, 139-142. Barber, M.E., Marzuk, P.M., Leon, A.C. i Portera L. (1998.) Aborted suicide attempts: A new clasification of suicidal behaviour. The American Journal of Psychiatry, 155, 385-389. atipovi, V. (2000.) Analiza samoubojstava na podru ju }upanije bjelovarsko-bilogorske u razdoblju 1888.-1998. godine. Socijalna psihijatrija, 28, 3-13. atipovi, V. (2001.) Samoubojstva psihijatrijski lije enih osoba na podru ju }upanije Bjelovarsko-bilogorske. Socijalna psihijatrija, 29, 76-86. atipovi, V. i Novali, D. (2001.) Odnos samoubojstava i pokuaaja samoubojstava na podru ju Bjelovarsko-bilogorske ~upanije. Lije ni ki vjesnik, 123, 111-116. Durkheim, E. (1987.) Le sucide: Etude de sociologie. Paris: F. Alcan. Gili, A. i Vu enovi, V. (2000.) Suicidi na zadarskom podru ju prije, tijekom i nakon rata. U: Zbornik sa~etaka 1. hrvatskog kongresa o suicidalnom ponaaanju, Medicinski fakultet Sveu iliate u Zagrebu. Grubiai-Ili, M. i Kozari-Kova i, D. (2000.) Na in izvraenja suicida u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1993-1998. godine. U: Zbornik sa~etaka 1. hrvatskog kongresa o suicidalnom ponaaanju, Medicinski fakultet Sveu iliate u Zagrebu. Hotujac, LJ., Veldi, M. i Grubiain, J. (2001.) Epidemiologija suicida u Republici Hrvatskoj. Socijalna psihijatrija, 29, 32-39. Hrabak-}erjavi, V., Folnegovi, Z., Kralj, V., Silobr i-Radi, M. i Brki, I. (2000.) Epidemioloaki prikaz izvraenih samoubojstava u hrvatskoj u razdoblju od 1985.-1998. godine. U: Zbornik sa~etaka 1. hrvatskog kongresa o suicidalnom ponaaanju, Medicinski fakultet Sveu iliate u Zagrebu Kozari-Kova i, D. (2000.) Epidemiologija suicida u Hrvatskoj  neki svjetski epidemioloaki pokazatelji suicida. U: Zbornik sa~etaka 1. hrvatskog kongresa o suicidalnom ponaaanju, Medicinski fakultet Sveu iliate u Zagrebu. Kozari-Kova i, D., Grubiai-Ili, M., Grubiai, F. i Kova i, Z. (2002.) Epidemiological indicators of suicides in the Republic of Croatia. Druatvena istra~ivanja,11 (57), 155-170. Lon ar, . i Frani T. (2002.) Rat, duaevna bolest i suicid. Trei hrvatski psihijatrijski kongres, sa~eci radova. Osijek, 25-28. Novali, D. i atipovi, V. (2001.) Pokuaaji samoubojstva na podru ju }upanije bjelovarsko bilogorske u prijeratnom i u poslijeratnom razdoblju. Socijalna psihijatrija, 29, 9-15. Po~gain, I., Mandi, N. i Koi O. (1994.) Suicid na osje kom podru ju u ratu i miru. Socijalna psihijatrija, 22, 113-121. Popis stanovniatva 1991. Grad Kutina, Opina Popova a, Opina Velika Ludina. (1997.) Kutina: Ured za statistiku Sisak  Ispostava Kutina. Vinkovi-Grabari, M., Gori anec, B. i Branilovi, A. (2002.) Pokuaaji samoubojstva na podru ju Meimurske ~upanije od 1991. do 2000. godine. Trei hrvatski psihijatrijski kongres, sa~eci radova. Osijek, 25-28. Dra~en Kova evi The Hospital of Neuropsychiatry Dr.Ivan Barbot Popova a THE EPIDEMIOLOGY OF SUICIDE IN MOSLAVINA SUMMARY The paper deals with data on suicide in Moslavina from the year 1987 to 2003. The rate of suicide is analysed, as well as gender, age, means and location of the attempt, the relation of suicide and parasuicide of psychiatrically treated patients. The rate of suicide in Moslavina is higher than the Croatian average. The average rate of suicide in the period between 1987 and 2001 is 32.87, and shows considerable oscillations. It was lowest, 22, in 1994, and highest, 45, in 1987. While in the pre-war period it presented a falling trend, the post-war period demonstrates a rising trend in comparison to the Croatian average. It is much higher in the northern, depopulated part, than in the southern, better developed part of Moslavina. The ratio between male and female suicides is 3.70 to 1. 64.30% of suicides are at ages over 50. In the northern part of Moslavina, over 30% of suicides are committed by people older than 70. The dominant means of committing suicide is by hanging in 66.26%, and by firearms in 17.60% of the cases. Suicides are mostly committed in the home, in the courtyard, and outdoors. The number of attempts falls and the frequency of committed suicides grows in the function of age. Key words: Moslavina, suicide, epidemiology     PAGE  PAGE 18 PAGE  PAGE 18 *x x&#)|+-856666; $dh`a$$dha$ $ @dha$ $ dha$$ dh`a$ $dh`a$ $ dha$@v x 66??@@dAABBBD0D&ERElEhFFFFGGGzHIINJfKKKMMMNNTOPPQR RBSnSS0T\TzTUVWlWWWXXrXhjhG5\mH sH hjhGmH sH hjhG5CJ\mH sH  h5 h6]h5]aJ haJ h] h5]h5CJaJ h6 hH*h<;????@ACHDlEFW $ & Fdha$$dha$ $dh`a$>W@WBWDWFWHWJWLWNWPWRWTWVWXWZW\W^W`WbWdWfWhWjWlWWWXXgdGgdG$dha$XXZX\X^X`XpXrXtXbZaaaDbFbHbJbLbNbPbRbVbXb\b$dha$ $dha$gdG$a$gdG $`a$gdGgdGgdGgdGrXtXYYYYYYY`Z]]]]^^<_>_PaZadalaaaaaaaDbFbLbRbTbXbZb^b`bdbfbjblbxbzb|bbbbbbbbbbbbbbbbbbbº¬¬¬hC0JmHnHu h0Jjh0JUh|jh|UhhjhG6]mH sH h\|ShGmH sH hGmH sH hjhGmH sH hjhG5\mH sH =\b^bbbdbhbjb|b~bbbbbbbbbbbbb$dha$h]h&`#$h]h&`#$bbbbbh|h h0J7 01h/R BP. A!"#$% j$$If!vh5O55|5#vO#v#v|#v:V l4 (0l#6+++,5O55|5/  /  /  4af4p(@$$If!v h5O55|55555s5 J#vO#v#v|#v#v#v#vs#v J:V l4 Z0l#6+++5O55|5555s5 J/  / /  /   4af4pZkdl$$Ifl4 9 a=" O    |     s J  Z0l#6$$$$4 laf4pZ$$If!v h5O55|55555s5 J#vO#v#v|#v#v#v#vs#v J:V l Z0l#65O55|5555s5 J/  /  /   4apZkdr$$Ifl 9 a="O    |          s  J   Z0l#6$$$$4 lapZ$$If!v h5O55|55555s5 J#vO#v#v|#v#v#v#vs#v J:V l Z0l#65O55|5555s5 J/  /  /   4apZkdO $$Ifl 9 a="O    |          s  J   Z0l#6$$$$4 lapZ$$If!v h5O55|55555s5 J#vO#v#v|#v#v#v#vs#v J:V l Z0l#65O55|5555s5 J/  /  /   4apZkd,$$Ifl 9 a="O    |          s  J   Z0l#6$$$$4 lapZ$$If!v h5O55|55555s5 J#vO#v#v|#v#v#v#vs#v J:V l Z0l#65O55|5555s5 J/  /  /   4apZkd $$Ifl 9 a="O    |          s  J   Z0l#6$$$$4 lapZ1$$If!v h5O55|55555s5 J#vO#v#v|#v#v#v#vs#v J:V l Z0l#6, 5O55|5555s5 J/  /  /   /  4apZkd$$Ifl 9 a="O     |          s  J   Z0l#6$$$$4 lapZq$$If!vh5v555}#vv#v#v#v}:V l4  6P (0%+++,5v555}/  /  /  4f4p($$If!vh5v5555t5t5#vv#v#v#v#vt#v:V l4  6P F0%+++,5v5555t5/  /  /  4f4pFVkdJ $$Ifl4֞  fN5% v      t t    6P F0%4 laf4pF$$If!vh5v5555t5t5#vv#v#v#v#vt#v:V l  6P F0%5v5555t5/  /  /  4pFPkd$$$Ifl֞  fN5%v        t  t      6P F0%4 lapF$$If!vh5v5555t5t5#vv#v#v#v#vt#v:V l  6P F0%5v5555t5/  /  /  4pFPkd($$Ifl֞  fN5%v        t  t      6P F0%4 lapF$$If!vh5v5555t5t5#vv#v#v#v#vt#v:V l  6P F0%5v5555t5/  /  /  4pFPkd,$$Ifl֞  fN5%v        t  t      6P F0%4 lapF$$If!vh5v5555t5t5#vv#v#v#v#vt#v:V l  6P F0%5v5555t5/  /  /  4pFPkd0$$Ifl֞  fN5%v        t  t      6P F0%4 lapF$$If!vh5v5555t5t5#vv#v#v#v#vt#v:V l  6P F0%5v5555t5/  /  /   /  4pFPkd 5$$Ifl֞  fN5%v         t  t      6P F0%4 lapF$$If!vh555(555(5#v#v#v(#v#v#v(#v:V l4 F06,555(555,/  /  /  /  4f4pFTVkd99$$IfTl4֞D, T#   (    ,  F064 laf4pFT3$$If!vh555(555(5#v#v#v(#v#v#v(#v:V l406,555(555,/  /  /  4f4T%$$If!vh555(555(5#v#v#v(#v#v#v(#v:V l406,555(555,/  /  4f4T3$$If!vh555(555(5#v#v#v(#v#v#v(#v:V l406,555(555,/  /  /  4f4T$$If!vh555(555(5#v#v#v(#v#v#v(#v:V l4 F06,555(555,/  /  /   /  4f4pFTRkd A$$IfTl4֞D, T#     (        ,   F064 laf4pFTZ$$If!v h555555555 5 5 #v#v :V l4 n0i&655 /  /  /  /  /  /  /   /   /  4f4pn0kdFE$$Ifl4 ui ]QE9-! #%                 n0i&6,,,,4 laf4pno$$If!v h555555555 5 5 5 #v#v#v :V l0i&6555 /  /  /  /  /  /  /  /   /  4UkdJ$$Ifl  bui ]QE9-! #%                  0i&600004 laE$$If!v h555555555 5 5 5 #v#v#v :V l0i&6555 /  /  /  /  /  /  4UkdN$$Ifl  bui ]QE9-! #%      0i&600004 laL$$If!v h555555555 5 5 #v#v :V l4 n0i&655 /  /  /  /  /  /  /   /  4f4pn0kd:R$$Ifl4 ui ]QE9-! #%                n0i&6,,,,4 laf4pno$$If!v h555555555 5 5 5 #v#v#v :V l0i&6555 /  /  /  /  /  /  /  /   /  4UkdW$$Ifl  bui ]QE9-! #%                  0i&600004 laE$$If!v h555555555 5 5 5 #v#v#v :V l0i&6555 /  /  /  /  /  /  4Ukd[$$Ifl  bui ]QE9-! #%      0i&600004 la>$$If!v h555555555 5 5 #v#v :V l4 n0i&655 /  /  /  /  /  /  /  4f4pn0kd _$$Ifl4 ui ]QE9-! #%               n0i&6,,,,4 laf4pn^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P Naslov 1$$dh@&a$5OJQJ\^J8@8 Naslov 2$@&5\D@D Naslov 3$$@&a$ 5CJaJ<@< Naslov 4$@& 5CJ\<@< Naslov 5$@& 5CJ \>A`> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa F^@F Standard (Web)dd[$\$P*P Referenca krajnje biljeakeH*4>@4 Naslov$a$5\NC@"N Uvu eno tijelo teksta `<B@2< Tijelo teksta$a$JQ@BJ Tijelo teksta 3$dha$58J@R8  Podnaslov$a$5R@b #Tijelo teksta - uvlaka 2, uvlaka 2$dh`a$OJQJ^JaJ2)@q2 Broj stranice:@: Zaglavlje  p#DP@D Tijelo teksta 2 dx8 @8 Podno~je  !PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] k t %0>>>A"\@rXbbOZvOVX^X*YY[[\ei,jfjjj,k0k|llamm;>WX\bbPQRSTUVWXY[\]^_`abcdefg !%,07:A!!!!  /Xb$B3oImNb$v j L@ b(  \B  S D"?bB  c $Dg "?\B  S D"?B S  ?`@a@b@kttt?@IKmoz{dg4<BC      " # = ? W X c d x y [ ] }  :;EGjkuw)+@CIKhipqz{  )+TVlm(*^aghop01BD{|  {~EF9;##$$>$?$^$_$j$k$$$$$%%*%+%G%H%%%&&&&;&<&&&''b'c'e'h''''''' ( (((#($(+(/(4(5(:(;(@(A(F(G(L(M(Y([(`(b(w(x((((((((((((o))))))))))))*******2+3+D+E+M+O++++++++++++++++++,,, ,!,*,,,,,------".#.=.>.....?/@///,0.0001040?0F0G0H0J0s0v0000011T1U111111111117292|2}22233'3(3`3a3333333333333=4?4m4o4z4{44444555555G6H6O6P6Q6S6w6x6z6{6666666$7%727376797>7?7B7D7M7N777778888$8&8N8O8Q8R8^8_8b8c8o8q88829496979j9m999 : :::":#:2:3::::::::::::::::: ; ;;;<<<<C<D<F<G<==X=Y=^@c@l@m@EEEEEErGsGKK;Mmmmqnsnnnnnnnnnnnnn:o;o@ik)+TWˈ͈͉ω mn׊ي !$q 02|~(*+-.013467?BMPX[filHKmoz{eg4<AClm JK34efrs9;KL%&  !!####$$&&'' ( (((((( (*(/(4(5(:(;(@(A(F(G(L(M(Y([(a(b(d(e(g(h(p(q(s(t(v(x(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((()_)a)g)h)n)o)s)t)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))****** * *********!*"*&*(*8*9*<*=*@*A*D*E*H*I*K*L*N*Q*..50?0s0v0~000000000000000000001111 11112131:1;1=1>1C1D1J1K1M1N1S1U1t1u1|1}11111111111111111111111117292?2@2E2F2K2L2Q2R2W2X2]2^2c2d2i2j2o2p2u2v2{2}2222222222222222222222222222222222222222222222222222222333 3 33333333!3"3&3(3031393:3=3>3@3A3D3E3H3I3L3M3P3Q3T3U3X3Y3\3]3_3a3j3k3s3t3333333333333333333333333c5d5F6H66688o8q8::; ;M<N<==W=Y=]@c@k@m@AADDFFrGsGJJ:Mmnngphpqrttwwxxyy}}g~j~s~u~hi؃ك%&XYjkVW׈؈؊يČŌ>?ȍɍؓݓ+-.013467il3{<Cf#$ ()a)Q*?0J0v01923H6S6==`@m@j~u~ك&6Yn؈gŌɍW*+-.013467il*lcc*:hh^h`o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.ccC I@VG|+-@ $()*1245;=KKk````8@``>`P`X`Z`\`j`@`n`p`|```UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialACambria Math"1KK$~K ~K !24d:3QHX(?2!xx"Epidemiologija suicida u MoslaviniDra~enTija Oh+'0 , L X d p|$Epidemiologija suicida u MoslaviniDraenNormalTija2Microsoft Office Word@@C,@PB@PB~՜.+,0 hp  home K #Epidemiologija suicida u Moslavini Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#(Root Entry FP QB*Data d1Table5JWordDocument9tSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q