Pregled bibliografske jedinice broj: 844850
Zlato i zlatno u "Pričama iz davnine"
Zlato i zlatno u "Pričama iz davnine" // Stoljeće Priča iz davnine / Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018. str. 323-338 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 844850 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zlato i zlatno u "Pričama iz davnine"
(Gold and the golden in "Tales of Long Ago")
Autori
Grakalić Plenković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stoljeće Priča iz davnine
/ Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada - Zagreb : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018, 323-338
ISBN
978-953-57604-3-6
Skup
Međunarodna znanstvana konferencija Stoljeće "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bajka ; Ivana Brlić-Mažuranić ; Priče iz davnine ; secesija ; zlato
(colour of gold ; fairy tale ; Ivana Brlić-Mažuranić ; Secession ; Tales of Long Ago)
Sažetak
Rad analizira i tumači višestruku ulogu koju Ivana Brlić-Mažuranić namjenjuje zlatnoj boji, kraljevskom naklonošću obilježivši zlatno svaku od priča iz zbirke. Zlatni su skupocjeni umjetnički predmeti koji upućuju na arhetipske prostore kojima se definiraju i karakteriziraju likovi, ono je važno obilježje u ikonografiji antropomorfnih čudesnih bića. Zlatom autorica poučno i simbolički apstrahiranjem zbiljskog upućuje na dobro ili zlo ; zlatni su amblemi i ukrasi, artificijelnošću i ornamentalnošću oblikovani u funkciji visoke estetizacije. Uspostavljajući secesijsko načelo statiziranja dinamičnoga i dinamiziranja statičnoga, Ivana Brlić-Mažuranić zlatu dodjeljuje ulogu blistavo dominantne kulise imaginarnih prostora ili dinamične sile koja okamenjuje prirodne ljepote u statične estetizirane predmete. Interpretacija motiva zlata i zlatnog nedvojbeno ukazuje da poetike književnih strujanja koja karakteriziraju fin de siècle oblikuju Priče iz davnine, bez obzira na vrijeme njihova nastanka, a sklonost k artificijelnosti i autoričinu intenciju da secesijskom dekorativnošću i estetiziranošću bajki slijedi aktualne trendove u umjetnosti i stavlja ih, kao jednako vrijedne, u suzvučje s didaktičnima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija