Naslov
Pojava onkocita u patološki promjenjenoj štitnjači (citološka i citokemijska studija)

Autori
Bistrović, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.05

Godina
1976

Stranica
93

Mentor
Hauptmann, Erik

Ključne riječi
štitnjača; patologija
(thyroid; pathology)

Sažetak
U radu su reevaluirani aspiracioni punktati štitnjače u 4000 bolesnika te je u tim razmazima obraćena pažnja na primjesu onkocita koja je nađena u 5, 2%. U svrhu komparacije morfoloških karakteristika i pokušaja izrade citoloških kriterija za postavljanje citološkog nalaza onkocitom, ponovo su analizirana 32 slučaja onkocitoma. Dat je detaljan opis onkocita u citološkom razmazu bojenom po MGG i bojenom na ugljikohidrate PAS metodom po Hotchkissu. Rezultati su pokazali da osim klasično opisanih onkocita postoje i stanice slične onkocitima tip I i tip II. Bojenjem na ugljikohidrate PAS metodom onkociti su većinom PAS negativni, a ukoliko su pozitivni, nalazi se difuzno obojena citoplazma ili nježna PAS pozitivna granula. Na rubu citoplazme mogu se naći partikli PAS pozitivne supstancije koji se vjerojatno nalaze ekstracelularno. Među bolesnicima za koje smo raspolagali s podacima, kretala se u 50% životna dob između 40- 60 godina. Ostali su se podjednako nalazili iznad i ispod ove dobi. U obrađenom materijalu izrazito je prevladavao ženski spol, (14, 3:1), dok je učestalost primjesa onkocita bila podjednaka u oba spola (5, 2% - 4, 9%). Učestalost primjesa onkocita prikazana je prema kliničkim dijagnozama: kod eutireotičnih struma bila je 5%, kod hipertireoze 4, 2%, a kod tireoiditisa 7, 7%. Učestalost primjesa onkocita prikazana je i prema citološkim nalazima: u skupini „tkivo štitnjače“ primjesa onkocita nađena je u 2, 6%, u skupini „parenhimatoznih struma“ u 4, 9%, u skupini „koloidno-parenhimatozna struma“ 3, 25%, u skupini „mješanih struma“ 5, 65%, u skupini „koloidnih struma“ 9, 8%m, a u skupini „cističnih struma“ 5, 75%. U svrhu diferenciranja onkocitoma od primjesa onkocita u drugih bolesti štitnjače u razmazima je cemikvantitativno određen apsolutni broj nakupina pojedinih staničnih elemenata kao i postotak nakupina onkocita u odnosu na druge stanične elemente. Rezultati su pokazali da u skupinama struma s primjesom onkocita u prosjeku ima 166 nakupina onkocita u jednom preparatu, tj. 52, 5% svih nakupina. Ovi rezultati pokazuju da je u većini slučajeva na temelju određivanja odnosa između nakupina tireocita i onkocita moguće razlučiti ona stanja kod kojih se u toku nekog drugog patološkog procesa u punktatu štitnjače nalaze onkociti od tumora štitnjače koji je građen od onkocita. Dijagnostičke poteškoće predstavljaju pojedinačni slučajevi iz skupine cističnih struma u kojih se nalazi visoki apsolutni broj i visoki postotak nakupina onkocita uz mali broj fagocita. Gotovo nemoguće je razlučiti od onkocitoma one koloidne strume u kojih u citološkom razmazu jedine stanične elemente predstavljaju onkociti. Na osnovu iskustava stečenih iz dobivenih rezultata može se zaključiti: - da se u citološkom razmazu može vrlo dobro uočiti onkociti i razlučiti od ostalih citoloških elemenata štitnjače - da se prema semikvanititativnoj analizi može odrediti uzajamni odnos između tireocita, onkocita, fagocita i koloida, a na temelju toga može se zaključiti da li se s većom vjerojatnošću može raditi o primjesi onkocita u toku nekog patološkog stanja u štitnjači ili o onkocitomu - za postavljanje citološkog nalaza onkocitoma može poslužiti slijedeći kriterij: 900 ili više nakupina onkocita u razmazu s 99% onkocita. Sumnju na onkocitom može se postaviti u slučaju: ako se u preparatu nalazi preko 300 nakupina stanica, ako onkociti čine preko 90% nakupina svih staničnih elemenata, ako u preparatu ima ispod 1000 fagocita i ako u preparatu uz ranije navedene uvjete ima obilno koloida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA