Pregled bibliografske jedinice broj: 844424
Iseljavanje Ličana, Senjana i Podgoraca za vrijeme Ličko – krbavske županije (1886. – 1922.)
Iseljavanje Ličana, Senjana i Podgoraca za vrijeme Ličko – krbavske županije (1886. – 1922.) // DRUGI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES
Šibenik, Hrvatska, 2016. (predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, ostalo)
CROSBI ID: 844424 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iseljavanje Ličana, Senjana i Podgoraca za vrijeme Ličko – krbavske županije (1886. – 1922.)
(Emigration from Lika, Senj and Podgorje during Lika - Krbava County (1886th to 1922nd))
Autori
Brlić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo
Skup
DRUGI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 01.07.2016. - 03.07.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
iseljavanje; Ličko-krbavske županija; statistika; Senj;
(emigration process; Lika - Krbava County; statistics; City of Senj)
Sažetak
Višestoljetni proces seljenja i iseljavanja stanovništva s prostora Like i Podvelebitskog kanala jedan je od najznačajnijih događaja ne samo u lokalnoj već i nacionalnoj povjesnici. Masovniji egzodus stanovništva radi ratnih djelovanja započet je još krajem 15. stoljeća te je u određenom kontinuitetu trajao i traje do danas. Proces emigriranja s područja između planinskog masiva Kapela na sjeveru i rijeke Zrmanje na jugu dosegnuo je kulminaciju krajem 19. stoljeća, i to prvenstveno uslijed gospodarskih neprilika. Taj migrantski val započeo je austrougarskim zauzećem osmanske Bosne, a nastavio se prekooceanskim putovanjima prema novoj gospodarskoj svjetskoj sili - Sjedinjenim Američkim Državama. Više desetaka tisuća ljudi s prostora tadašnje Ličko-krbavske županije napustilo je zavičaj te se brodovima iz Karlobaga, Senja i Rijeke zaputilo na stalni boravak u sjevernu Ameriku. Povijesna demografija do danas nije na relevantan i precizan način uspjela odgovoriti na istraživačka pitanja o broju ljudi koji su napustili ovaj dio Hrvatske. Stoga možemo reći da središnja os ovog izlaganja jest da se na temelju arhivskih dokumenata, statističkih podataka iz Državnog zavoda za statistiku te lokalnih tiskovina odgovori na pitanje koji je broj iseljenika, iz kojih krajeva je zabilježen najveći demografski pad i kakav je učinak imao iseljenički val na lokalnu ličku stvarnost. Isto tako, objasnit će se koji su sve socio- ekonomski, kulturni i gospodarski faktori doveli do tako naglog iseljavanja stanovništva i je li bila opravdana Matoševa proročka sintagma da će Lika prije izgubiti stanovništvo nego li dobiti željeznicu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Ivan Brlić
(autor)