Pregled bibliografske jedinice broj: 844243
UPOTREBA MIKROSATELITSKIH DNA MARKERA ZA IDENTIFIKACIJU SORATA VIŠNJE (PRUNUS CERASUS)
UPOTREBA MIKROSATELITSKIH DNA MARKERA ZA IDENTIFIKACIJU SORATA VIŠNJE (PRUNUS CERASUS) // Zbornik sažetaka: 9. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo / Zdravko Matotan (ur.).
Jakovlje: Hrvatsko agronomsko društvo, 2016. str. 117-117 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 844243 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UPOTREBA MIKROSATELITSKIH DNA MARKERA ZA IDENTIFIKACIJU SORATA VIŠNJE (PRUNUS CERASUS)
(Use of microsatellite DNA markers to identify sour cherry (Prunus cerasus L.))
Autori
ŽULJ MIHALJEVIĆ, Maja ; KARAMATIĆ, Dora ; ŠIMON, Silvio ; NIKOLIĆ, Dragan ; DUGALIĆ, Krunoslav ; PEJIĆ, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka: 9. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo
/ Zdravko Matotan - Jakovlje : Hrvatsko agronomsko društvo, 2016, 117-117
Skup
9. international meeting Plant breeding, seed and nursery production
Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 09.11.2016. - 11.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
višnja; sorte; SSR markeri; identifikacija
(sour cherry; varieties; SSR markers; identification)
Sažetak
Višnja se u Republici Hrvatskoj uzgaja u dva područja: u sjevernom kontinentalnom i sredozemnom dijelu. Postoje mnogobrojne sorte, ali samo su najbolje i najkvalitetnije zadržane u proizvodnji. Problematika mnogobrojnih sorata prvenstveno je postojanje sinonimije i homonimije. Danas se identifikacija, osim praćenjem morfoloških i fenoloških osobina nadopunjuje s genetičkim DNA analizama i to ponajprije analizom mikrosatelitskih (SSR) markera koji omogućavaju bržu i sigurniju identifikaciju, neovisno o okolini. Cilj rada bio je ispitati mogućnost amplifikacije različitih SSR markera razvijenih na rodu Prunus za potrebe identifikacije sorata višnje iz kolekcija jugoistočne Europe. Također, cilj je bio utvrditi minimalni set polimorfnih lokusa koji pouzdano razdvajaju sve istraživane sorte, te izraditi tablicu SSR profila višnje. U istraživanju je korišteno šest SSR markera na 24 genotipa koji su uspješno amplificirali i razdvojili svih 19 genotipova višnje, osim šest klonova 'Oblačinske', čime je potvrđena njihova prikladnost u razlikovanju sorata višnje. Odabrani set markera pokazao se vrlo informativnim, te je detektirao visok stupanj polimorfizma. Najinformativnijim pokazali su se lokusi BPPCT 26 i BBPCT 34 koje ujedno možemo smatrati i minimalnim setom markera dovoljnih za identifikaciju. Dobivena neredundantna tablica genotipova predstavlja početak baze profila koja može služiti za daljnju identifikaciju germplazme kao i u istraživanju porijekla sorata višnje.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
Napomena
In Croatia, sour cherry is grown in two production areas: the northern continental and Mediterranean part. Many varieties of sour cherry exist but only the best are held in production. Due to this there are many synonyms and homonyms. Nowadays, identification is carried out by measurement of morphological and phenological characteristics and is combined with genetic DNA analyzes, mainly genotyping via microsatellite markers (SSR) which ensure fast and reliable identification independent of environmental factors. The aim of this study was to examine the possibility of amplification of different SSR markers developed in genus Prunus, all for the purpose of identifying sour cherries varieties from the South East Europe collections. Moreover, the aim was to determine the minimum set of polymorphic loci that can separate analyzed varieties and create a database of sour cherry SSR profiles. Six SSR markers that were used to genotype 24 sour cherry accessions successfully amplified and distinguished all 19 varieties except six 'Oblačinska' clones thus confirming their suitability for cultivar identification. The selected set was very informative and detected high polymorphism level. The most polymorphic loci were BPPCT 26 and BPPCT 34 which can also be considered as a minimum set sufficient for identification. The resulting table of genetic profiles represents the beginning of a database that can be used for further identification and pedigree analysis of sour cherry germplasm.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Poljoprivredni institut Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivan Pejić
(autor)
Silvio Šimon
(autor)
Krunoslav Dugalić
(autor)
Maja Žulj Mihaljević
(autor)