Pregled bibliografske jedinice broj: 844102
Tijek pomorske bitke kod Visa 1866. godine
Tijek pomorske bitke kod Visa 1866. godine // Međunarodni znanstveni skup 150. obljetnica viškog boja / Hrvatić, Karmen (ur.).
Split: Društvo prijatelja kulturne baštine Split, 2016. str. 18-21 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 844102 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tijek pomorske bitke kod Visa 1866. godine
(The Course of the Battle of Lissa in 1866)
Autori
Kozličić, Mithad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Međunarodni znanstveni skup 150. obljetnica viškog boja
/ Hrvatić, Karmen - Split : Društvo prijatelja kulturne baštine Split, 2016, 18-21
ISBN
978-953-7698-04-1
Skup
Međunarodni znanstveni skup 150. obljetnica viškog boja
Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 08.06.2016. - 10.06.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Vis; bitka; 1866.
(Lissa; Battle; 1866)
Sažetak
Temeljne kvalitete uspješna vojnopomorskog zapovjednika jesu: 1. iznimno teorijsko i praktično umijeće vojnopomorskog ratovanja, 2. odlučnost da se vlastita zamisao sukoba na moru izvede te izrazita fleksibilnost u realizaciji vlastita plana napada na protivnika, 3. visok moral vlastita ljudstva, povjerenje tog ljudstva u umijeće ratovanja vlastitih nadređenih, dobra opskrbljenost hranom, vodom i temeljnim tehničkim sredstvima (uključujući gorivo i municiju) te ispravnost svih tehničkih sredstava (ponajprije brodovlja i naoružanja), 4. kvalitetna i realistična procjena snage, umijeća vojnopomorskog ratovanja protivnika, morala njegova ljudstva, međusobnog povjerenja toga ljudstva u vlastite nadređene, 5. kontinuirana procjena napredovanja protivnika i njegovih ciljeva te tekuće prikupljanje realnih informacija o protivniku (telegraf!), 6. realistična procjena vlastitih dobrih i loših strana koje bitno mogu utjecati na istog sukoba, 7. realistična procjena dobrih i slabih strana protivnika koje mogu utjecati na ishod sukoba, 8. s obzirom na raspoloživi tehničko-tehnološki kompleks sredstava za izvješćivanje kontinuirano praćenje geofizičkih realnosti akvatorija sukoba (meteoroloških, oceanografskih i drugih), 9. osiguranje kvalitetne opskrbe hranom, vodom, dodatnim tehničkim sredstvima, 10. na kraju imati pričuvni plan kako postupiti ako zaprijeti mogućnost razvitka sukoba u protivnikovu korist, tj. što činiti da do toga uopće ne dođe a ako i dođe kako postojeću situaciju riješiti u vlastitu korist. Sve te opće elemente poznate još iz starog vijeka, a gore se dalo tek najosnovnije, kvalitetno je procijenio W. Tegetthoff te su mu, zbog kvalitete procjene, iznimnog morala i umijeća vojnopomorskog ratovanja vlastita ljudstva, ali i kontinuiteta pristizanja informacija o protivniku (telegraf!), donijele pobjedu, premda sukob kod Visa 1866., prema enormnoj razlici u kvaliteti i naoružanju brodovlja u korist protivnika, trebao je završiti njegovim porazom. C. Persanu, njegovu protivniku, gotovo ništa od gore pobrojanog nije išlo u prilog. Zato je, unatoč činjenici da je raspolagao respektabilnim flotnim snagama, bio poražen. Unutar tih temeljnih relacija promatrat će se u ovom priopćenju taj sukob na moru koji i nakon 150 godina izaziva nepodijeljeno zanimanje znanosti. Pritom se kao odlučujuće preimućstvo ističu Tegetthoffova odlučnost, izniman moral posada brodovlja pod njegovim vrhovnim zapovjedništvom, besprijekorno i pravodobno izvršavanje svih zapovijedi, ali ipak ponajviše njegova elastičnost u primjeni teorijskih znanja (kljunov udar!). Suprotno od toga Persanu i njegovim ljudima zamjera se "robovanje" ustaljenim vojnopomorskim teorijskim načelima, nepovjerenje vlastitih visokih časnika u njega i njegove odluke, nevjerojatno slabo ili nikakvo informiranje vlastitih podređenih u tijeku bitke, animoziteti među vlastitim ljudstvom naslijeđeni iz prošlosti, oklijevanje i nesnalaženje u trenutnim okolnostima te gotovo potpuni nedostatak morala u cjelini vlastita bojnog sastava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest