Naslov
Ekonomski aspekti demencije
(Economic aspects of dementia)

Autori
Bađun, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka EdukaAl 2016 / Tomislav Huić - Zagreb : Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, 2016, 23-23

Skup
Druga edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti - EdukAl 2016

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2016. - 11.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
demencija ; troškovi ; dugotrajna skrb ; Hrvatska
(dementia ; costs ; long-term care ; Croatia)

Sažetak
Demencija je jedna od najskupljih skupina bolesti među starijim stanovništvom. To je ponajprije rezultat činjenice da je s napredovanjem stadija bolesti osobama potrebna sve veća pomoć pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Posljedično, troškovi se od početne do uznapredovale demencije mogu udvostručiti. Ukupni svjetski troškovi demencije u 2015. procijenjeni su na 818 milijardi dolara, što predstavlja 1, 1% svjetskog BDP-a. Medicinski troškovi imaju mali udio u ukupnim svjetskim troškovima, dok preko tri četvrtine troškova demencije čine troškovi dugotrajne skrbi. Dugotrajna skrb niz je usluga osobama smanjenih funkcionalnih mogućnosti (fizičkih ili kognitivnih), ovisnih o tuđoj pomoći u dužem razdoblju. Dugotrajna skrb može biti formalna – u institucijama poput domova za starije i nemoćne ili izvaninstitucionalna (npr. socijalna usluga pomoći u kući) – i neformalna (obično obiteljska i neplaćena). Što je zemlja u prosjeku bogatija, manji je udio neformalne u odnosu na formalnu skrb. U Hrvatskoj država općenito ima skromnu ulogu u skrbi o starijima, a okosnicu sustava dugotrajne skrbi čini obitelj. Prema procjenama Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, u Hrvatskoj se 90% osoba s demencijom nalazi kod kuće, gdje o njima besplatno brinu ukućani. Preostalih 10% je u domu ili bolnici. U Hrvatskoj se nažalost nedovoljno zna o problemima s kojima se suočavaju pružatelji neformalne skrbi. Istraživanja za zemlje OECD-a pokazuju da imaju manju vjerojatnost zaposlenosti, a time i veći rizik siromaštva. Nadalje, pružatelji intenzivne skrbi (više od 20 sati tjedno) imaju veću učestalost psiholoških problema od onih koji ne pružaju skrb budući da je briga o članovima obitelji stresna i zahtjevna. Skrb o članu obitelji također povećava rashode kućanstva. Poteškoće s kojima se suočavaju pružatelji neformalne skrbi upućuju na to da bi im država trebala nekako pomoći. U izlaganju se navode raspoloživa prava za pružatelje i primatelje neformalne skrbi u Hrvatskoj, te predlažu mjere za unaprjeđenje sustava neformalne skrbi o starijim i nemoćnim osobama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA