Pregled bibliografske jedinice broj: 843645
Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As.Carpino orientalis-Querceum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj
Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As.Carpino orientalis-Querceum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj // Međunarodni znanstveno stručni skup "Čovjek i krš 2012" : zbornik radova / Mulaomerović, Jasminko (ur.).
Sarajevo: Speleološko društvo Bosansko-hercegovački krš ; Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2013. str. 93-97 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 843645 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As.Carpino orientalis-Querceum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj
(A contribution to the knowledge of hornbeam and common oak forests, As. Carpino orientalis-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987. in Croatia)
Autori
Kamenjarin, Juraj ; Vuković, Antonija ; Topić, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Međunarodni znanstveno stručni skup "Čovjek i krš 2012" : zbornik radova
/ Mulaomerović, Jasminko - Sarajevo : Speleološko društvo Bosansko-hercegovački krš ; Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2013, 93-97
Skup
Međunarodni znanstveno stručni skup "Čovjek i krš"
Mjesto i datum
Bijakovići, Bosna i Hercegovina; Međugorje, Bosna i Hercegovina, 11.10.2012. - 14.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Hrvatska; šume; bijeli grab; dub
(Croatia; forests; hornbeam; common oak)
Sažetak
Termofilne, listopadne šume u kojima dominira bijeli grab – Carpinus orientalis i dub – Quercus virgiliana, razvijaju se na primorskoj padini Dinarida između vazdazelenih šuma česmine s jedne strane i mezofilnih bukovih šuma, s druge. Razvijaju se u okviru eumediteranske vegetaciske zone mediteransko- litoralnog pojasa na smeđim karbonatnim tlima, crvenici i posmeđenoj crvenici. Zbog relativno suhe klime u kojoj se razvijaju, jako su osjetljive na antropogenu degradaciju, pa su tijekom tisućljeća najvećim dijelom nestale. Umjesto njih razvili su se prostrani kamenjarski pašnjaci, a na ravnim površinama s dubljim tlom uzgajale su se poljoprivredne kulture. Danas, po prestanku paše i sječe, šuma postupno osvaja površine s kojih je bila istisnuta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo
Napomena
Rad je (znornik) u cjelosti objavljen u časopisu - Naš krš 46 (2013) ; Mulaomerović, Jasminko (ur.).
POVEZANOST RADA
Projekti:
177-0680722-3581 - Značaj sukcesije za očuvanje bioraznolikosti Mediteranske vegetacijske regije (Kamenjarin, Juraj, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split
Profili:
Juraj Kamenjarin
(autor)