Naslov
Prostorna i vremenska raspodjela peluda ambrozije u dvije različite sredine na primjeru Zadra i Zagreba
(Spatial and temporal distribution of ragweed pollen in the example of Zadar and Zagreb)

Autori
Vucić, Anita ; Hrga, Ivana ; Stjepanović, Barbara ; Većenaj, Ana ; Mitić, Božena ; Peroš- Pucar, Danijela ; Pucar, Benito

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
5. Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem : Knjiga sažetaka = 5th Croatian Botanical Symposium with International Participation : Book of abstracts / Rešetnik, Ivana ; Ljubešić, Zrinka - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2016, 207-208

ISBN
978-953-8097-00-3

Skup
VezaHrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem (5 ; 2016)

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 22.09.2016. - 25.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pelud; ambrozija; Zadar; Zagreb; IDI; PI
(pollen; ragweed; Zadar; Zagreb; IDI; PI)

Sažetak
Rod Ambrosia obuhvaća 45 anemofilne biljne vrste od kojih su četiri rasprostranjene i na europskom kontinentu: Ambrosia artemisiifolia L. (A. elatior L.), Ambrosia trifida L., Ambrosia psilostachya DC i Ambrosia tenuifolia Spreng. Na području jugozapadne i jugoistočne Europe te u zapadnoj Aziji nativna je jedino Ambrosia maritima L. A. aftemisiifolia prvi puta je registrirana 1941. godine u Slavoniji, Podravini i Posavini. Invazivno se širi kontinentalnom Hrvatskom, a posljednjih godina nalazimo je i na području Dalmacije i Istre. Ambrozija je izrazito prilagodljiva i otporna korovna biljka, s ljetno-jesenskom polinacijom, a na područjima rasprostranjenosti njena pelud predstavlja najjači alergen današnjice. Svakodnevna praćenja alergenog peluda u zraku provode se u Zadru i Zagrebu već dulji niz godina aerobiološkom volumetrijskom metodom (akreditirana metoda u Zagrebu) uporabom Burkard uređaja tipa Hirst. Istraživanje prostorne i vremenske raspodjele peluda ambrozije provedeno je tijekom 2014. i 2015. godine na području Zadra, predstavnika mediteranskog dijela, i na području Zagreba, predstavnika kontinentalnog dijela Hrvatske. Dobiveni rezultati praćenja u obje istraživane godine pokazuju da prosječni udjel peluda ambrozije u ukupnom peludnom spektru zraka Zadra iznosi 0, 7%, a Zagreba 6, 6%. Peludni indeks, PI, (ukupna godišnja koncentracija peluda) je znatno viši u zraku Zagreba i iznosi 1867 za 2014. godinu i 17192 za 2015. PI u zraku Zadra iznosi 2782 za 2014. godinu i 975 za 2015. godinu. Viši prosječni dnevni maksimumi zabilježeni su tijekom 2015. godine u oba istraživana gradska područja. U Zagrebu je zabilježen prosječni dnevni maksimum od 293 peludnih zrnaca/m3 zraka, dok je u Zadru zabilježeno 133 peludnih zrnaca/m3 zraka. Polinacijska sezona je dulja u Zagrebu. Za prikaz dvosatnih raspodjela koncentracije peluda tijekom dana korišten je intradiurnalni indeks (IDI). Vidljiva je razlika dnevne dinamike polinacije u oba istraživana područja. Sukladno prostornoj i vremenskoj raspodjeli peluda ambrozije, višoj ukupnoj i dnevnoj koncentraciji, duljoj polinacijskoj sezoni s većim brojem dana visokog alergijskog rizika, utjecaj na kvalitetu svakodnevnog življenja alergičara je izraženiji u Zagrebu nego u Zadru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA