ࡱ>   5@  bjbj22 iXX&hhhh $ (((P()4\)\ u)()"***y0y0y0ttttttt$xR!{u ^40^y0^4^4uhh** uDDD^4 h* *tD^4tD4D.Fzpl t*) Z (">Lq*t$u0ur|nDp|Tt hhhh| t y0m1D22y0y0y0uu t(dD t( EKONOMIKA TRANSAKCIJSKOG TRO`KA: RAZVOJ OKVIRA MODERNOG TR}I`NOG PARTNERSTVA The Economics of Transaction Cost: a Development of the Modern Partnership framework mr. sc. Dario Dunkovi doktorand Ekonomskog fakulteta u Osijeku Osijek, o~ujak 2003.  The Economics of Transaction Cost: a Development of the Modern Business Partnership Framework Summary  "Ekonomika prou ava ljude, kako oni ~ive, kako se kreu i kako misle u svakodnevnom ~ivotnom poslu." Marshall, Principles of Economic, (1890) "Ekonomska teorija je trpila u proalosti zbog neuspjeha u jasnom iznoaenju pretpostavki." nobelovac R. H. Coase, The Nature of the Firm, (1930) 1. Uvod Odnosu tr~ianog mehanizma, institucionalne organizacije i transakcijskih troakova po elo se davati vei znanstveno-istra~iva ki zna aj tek prije 40-ak godina, od kada je ovaj segment ekonomske znanosti poznat kao "ekonomika transakcijskog troaka". Do tada - to nije do 1964. g., ovo kontroverzno evolucionarno podru je ekonomike, istaknuti ekonomisti tog vremena (G. Stigler, A. Director, H. Simon) nisu shvaali ozbiljno, atoviae smatrali su ga "o itom pogreakom". Toliko vremensko razdoblje u smislu ekonomske znanosti daje joj karakter "moderne" ekonomike. Temelj joj predstavlja niz radova sintetiziranih u "teoriju transakcijskog troaka". Do sada se "ekonomika transakcijskog troaka" pokazala kao vrlo pragmati an alat za istra~ivanje pragmati nih problema iz airokog podru ja ekonomske, pravne, i drugih znanosti. Svrha rada je eksplicirati stajaliata te ekonomike, koja se mogu primijeniti u istra~ivanjima partnerstva na razvojnim tr~iatima kakvo je hrvatsko. Ekonomiju, kao institucionalnu strukturu u ljudskom druatvu preko koje ljudi koordiniraju svoje razli ite potrebe i ~elje, izu ava ekonomika. Izraz "ekonomika" prvi put je spomenuo 1920. g. A. Marshall u treem izdanju svog revolucionarnog djela "Principles of Economics", i to za onaj krug ekonomskih problema koje je do tada izu avala politi ka ekonomija. Neoklasi na definicija glasi da je ekonomika znanost koja izu ava kako ljudska druatva alociraju kona ne resurse konkurirajui si meusobno. Meutim, mo~e se odrediti i kao druatvena znanost koja izu ava na ine kako treba koordinirati i ato sve utje e na koordinaciju ljudskih potreba i ~elja unutar ekonomije kao socijalne tvorevine [Sim-Taylor, 2001], ona takoer istra~uje evoluciju ekonomije, institucionalnog i tehnologijskog djelovanja, i kako ta evolucija utje u na proizvodnju i distribuciju unutar druatva. Prema definiciji, ekonomika transakcijskog troaka je segment ekonomike (ekonomske znanosti) koji izu ava troaak transakcija dobara i usluga meu subjektima koji svoje ~elje i potrebe susreu na tr~iatu, jer postoji troaak koriatenja "cjenovnog mehanizma" [Demsetz, 1997]. Ekonomika transakcijskog troaka koristi se i pri izu avanju veli ine tvrtke, granica organizacije tvrtke i granica tr~iata tvrtke. Cilj mi je dokazati zna aj transakcijskog troaka u razvoju partnerstva koje se rekonfigurira u kolaborativni oblik dajui pri tome naglasak pojmu tr~iane odgovornosti. Troaak transakcije nije nikako istovjetan pojmu transakcijski troaak, jer troaak transakcije mo~e obuhvaati sve mogue troakove koji se dogaaju pri transakciji dobara ili usluga, dok je transakcijski troaak neato drugo i njega obrauje ovaj rad. Prvo smominjem evolucijski okvir ekonomike transakcijskog troaka koja je proizvod smjera ekonomske misli "Novog institucionalizma" na elu s osniva em nobelovcem R. H. Coaseom, proizaale iz " ikaake akole" (engl. "Chicago School") u 1970.-im. Njezin nastanak predstavlja potpuni preokret stare "Ameri ke institucionalisti ke akole". Teorijski pristup transakcijskom troaku u smislu definiranja tvrtke poma~e nam razumjeti na in izbora tr~iata i hijerarhijskih struktura (tvrtki) bit e predmet treeg i etvrtog poglavlja. Peti dio odnosi se na klasifikaciju transakcijskog troaka, neophodnu za odreivanje aktivnosti u tvrtki koje su nositelji transakcijskog troaka. U aestom djelu odreujem vlastitu metodologiju tr~iane odgovornosti prema proizvodima u kontekstu teorije transakcijskog troaka. Predmet zadnjeg poglavlja je u inkovitost tr~iane razmjene, troakovi vezani uz nju i princip funkcioniranja modernog partnerskog odnosa, te utjecaj pristupa transakcijskog troaka na maloprodajnu strukturu gdje u dati nove analiti ke zaklju ke uz odreivanje marginalne vrijednosti preferencija kupca u kontekstu modernog partnerskog odnosa specifi nog za maloprodaju. 2. " ikaaka akola" i smjer "Novog institucionalizma" Iako je englez, R. Coase svoj revolucionarni pionirski lanak o teoriji tvrtke (firme), iz 1937. godine pod naslovom "The Nature of the Firm", napisao na tlu Engleske, njegov kasniji rad preseljenjem u SAD, i kona no na Sveu iliate u Chicago, uklopio se u stavove " ikaake akole", s kojom je ipak dijelio odreene kontroverze od samih po etaka naro ito objavljivanjem svog lanka "The Problem of Social Costs" 1960. g. u kojem je rjeaavanje odnosa meu tr~ianim subjektima razmatrao s aspekta oportunitetnog troaka, pravne odgovornosti i prava vlasniatva, a ne s aspekta da su jedini akteri u rjeaavanju ditohtonih problema vladina intervencija i pravni sustav, ato je do tada bio opeprihvaeni stav A. C. Pigoua. "Maraalijanski" orijentirana " ikaaka akola", kao i stavovi Pigoua (poslije Marshalla idejni voditelj "Cambridge School"), bili su izvor nesuglasja s Coaseom, meutim on je na konfrontaciji s kolegama 1964. godine te "kontroverze" argumentirao u svoju korist  argumenti su prihvaeni u cijelosti kao i metodologija transakcijskog troaka. Ekonomisti iz kruga fenomenalne " ikaake akole", pod kojim se misli na niz ekonomskih pristupa koje su razvijali znanstvenici Odjela za ekonomiku Sveu iliata u Chicagou (ali i drugi dislocirani znanstvenici), utemeljili su svoje stavove politi ke ekonomije joa 1892., g. samim osnivanjem Odjela, iako se evolucijskim po etkom ove `kole smatraju 1920.-te godine. Glavna im je zna ajka bila da se nisu oslanjali na, u to doba dominatno Keynessovo u enje ija je karakteristika bila potpuno osuvremenjivanje tradicionalnih (neoklasi nih) Marshallovih stavova. Pioniri ove akole su F. Knight i J. Viner. Djelovanje ove akole mo~e se u grubo podijeliti na vremensko razdoblje: "Prva akola" do 1950.-ih koja je izmeu ostalog odbacivala "ekonomski imperijalizam", i "Druga akola" koja ga je prihvaala. Iako se razdoblje od 1970.-ih do danas, smatra razdobljem "Tree akole", bitne razlike u u enju u odnosu na "Drugu akolu" nije bilo, nego je ona bila samo obilje~ena razvojem niza novih podsmjerova, njih ukupno sedam. Po etkom novog razdoblja 1960.-ih, na scenu dolaze monetarist M. Friedman i mikroekonomist G. Stigler (nobelovci) koji te~e ato viae pragmatizirati dotadaanje teorijske zaklju ke i stavove neoklasi ne ekonomije. Oni ortodoksno zastupaju doktrinu A. Marshalla, za etnika "Cambridge School" i protivnika neograni enog djelovanja laissez-faire, i ujedno obilje~avaju po etak nove " ikaake akole" koja do dan danas glasi kao najslavnija u ekonomskoj znanosti iz koje je neposredno izaalo osam nobelovaca, a kao u enici njih joa etvorica. Mnogo je znanstvenika s ovog Sveu iliata kasnije osnivalo svoje akole, ali one su sve imale korijene u neoklasi noj ekonomskoj teoriji, koja se u svom u enju izmeu ostalog razlikovala od drugih s obzirom na svoje glediate na neoklasi nu teoriju cijena, ato je kasnije utjecalo na njezin "imperijalisti ki" karakter. Da bi se ovdje preliminirano shvatile okolnosti predmeta izu avanja mora se okvirno objasniti tradicionalna institucionalisti ka doktrina u ekonomiji. Prvo, i osnovno, to je smjer Ameri ke politi ke ekonomije razvijen u razdoblju "ekonomskog imperijalizma" koji stavlja u srediate istra~ivanja meuodnos izmeu ljudskih ~elja i nagona s postupcima (institucijama). Institucije su prema toj misli, ljudske akcije sastavljene od bioloakih nagona i refleksa, a plod su navika i obi aja. Institucionalisti daju naglasak da postoje imbenici koji neminovno vrae prisilu na ekonomiju ljudske zajednice. Oni sve nastoje objasniti institucijama i na taj na in dati doktrinu za novi oblik kapitalizma u njegovoj kriti noj fazi. Neoklasi na ekonomija " ikaake akole" ekonomskog imperijalizma u svom u enju primjenjuje ekonomska na ela na podru ja za koja se tradicionalno smatra da su prerogativi ostalim podru jima, a to su politi ka znanost, pravo, povijest i sociologija. `kola "Novog institucionalizma" kao jedan od modernih smjerova " ikaake akole", svojom ekonomskom misli tra~i rjeaenja politi kim, ekonomskim i socijalnim institucijama kao ato su vlada, sudstvo, tr~iata, tvrtke, obitelj, koristei neoklasi nu ekonomsku teoriju. U tom smislu, za nju se mo~e rei da je jasna suprotnost i potpuno druga ije perspektive od stare "Ameri ke institucionalisti ke akole" (osniva i T. Veblen, W. Mitchell, H. C. Schultz, J. M. Clark, J. R. Commons) osnovanoj 1920.-ih godina, koja je svoje ekonomske zaklju ke tra~ila i temeljila na izu avanju povijesti i drugih druatvenih znanosti, ali suprotnost je i sad ve ugaaenom tradicionalnom Ekonomskom institucionalizmu openito. Nova `kola preuzela je mjesto razvoja tradicionalne akole. Neoklasi na ekonomija " ikaake akola" dobiva tako novi smjer ekonomije institucionalizma, koji je od samog po etka morao prolaziti kroz kritike brojnih znanstvenika i nobelovaca meu kojima su najistaknutiji Stigler, Friedman, Simon. Mnogi znanstvenici koji su se bavili problemom funkcioniranja tr~ianih transakcija, prihvatili su je po etkom 1960-ih kao teorijski okvir za svoja istra~ivanja, te po eli primjenjivati u svojim radovima (Williamson s radom iz 1971.g., Demsetz iz 1968.g., Alchien iz 1972. itd.). Coase kao vodei "imperijalista" akole "Novog institucionalizma" za doprinos ovoj ekonomskoj disciplini u obliku dva kratka teorema (od kojih je samo jedan slu~beno nazvan teoremom) nagraen je Nobelovom nagradom 1991. godine. Izuzetna jednostavnost njegovih radova nije prvobitno ostavljala dojam na ekonomiste tog doba sve dok im nije upornim dokazivanjem pokazao utemeljenost i stvarnu vrijednost njegove teorije. Pojam "Ekonomike novog institucionalizma" ili krae "Novi institucionalizam", odnosi se obi no na znanstveni rad R. H. Coasea, A. A. Alchiana, H. Demsetza, O. E. Williamsona i drugih koji se bave problematikom transakcijskih troakova na tr~iatu, te prava vlasniatva i odgovornosti u ekonomskim odnosima kao ato su H. A. Simon, E. F. Fama, M. C. Jensen, S. G. Winter, i dr. Meutim, teoriji transakcijskog troaka daju manji ili vei doprinos i ostala usmjerenja "Tree akole" predstavljene: 1) teorijom netr~ianih druatvenih odnosa (smjer Nove socijalne ekonomije; Becker, Mincer), 2) teorijom politi kih procesa (smjer Ekonomike javnog izbora; Buchanan, Tullock), 3) teorijama pravnih procesa (Pravno-ekonomski pokret; Posner, Landes), itd. 3. Teorija transakcijskog troaka  openito Ekonomska teorija je jednostavno logika optimalne kombinacije cijene i inputa. Tvrtka je prema modernoj ekonomskoj teoriji organizacija koja transformira inpute u outpute pri emu nastaje transakcijski troaak [Coase, 1988]. Pionirski oblik "teorije transakcijskog troaka" iznio je u obliku predavanja R. H. Coase 1930. g., a objavio ju je 1937. g. To je u suatini teorija o tvrtki (engl. "Theory of the Firm") jer se u njoj sve vrti oko pitanja: zaato postoje tvrtke? (engl. "Why do firms exist?"). Tek u 1950.-im nastaju prvi individualni i neovisni radovi na Engleskim i Ameri kim sveu iliatima koji su je po eli razvijali. Meutim, izvori im nisu bili samo iz ekonomske, nego i iz organizacijske i pravne znanosti, ak i politi kih znanosti. Suatina teorije je u tome da ako je u inkovitije provesti transakciju dobra/usluge pod okriljem alternativne institucije, nee se koristiti cjenovni mehanizam. Institucija u ovom kontekstu ne mora biti tvrtka, nego bilo koja struktura (vertikalna integracija, aukcija) koja postoji da bi smanjila transakcijski troaak. Coase [1937] ka~e "da tvrtke postoje kao ekonomski entiteti samo zato ato postoje transakcijski ili marketing troakovi koje one mogu svesti na minimum. Kad bi ti troakovi bili jednaki onima koji bi nastali koriatenjem cjenovnog mehanizma (tr~iata), tada tvrtke ne bi postojale. Ovakav pristup smatram po etnom pretpostavkom za dalje razmatranje. Meutim 1960. g. u svom drugom poznatom lanku "The Problem of Social Cost" on iznosi joa jedno novo vienje i doprinos, suprotan stavu Pigoua (ato je bio i jedan od razloga nastajanja nove `kole) koji se do tada smatrao argumentiranim, a sastoji se u slijedeem: kada netko ~eli dati pun zna aj oportunitetnom troaku, postoji na in kako e se stranke dogovoriti (bez uklju ivanja pravnih imbenika) u slu aju nastanka negativnog vanjskog utjecaja prema jednoj strani, kako se ne bi zadr~ao odnos gubitnika i pobjednika nego stvorio ekvivalentan odnos u kojem e biti oboje zadovoljni bez obzira tko ima pravo vlasniatva nad uzrokom atete (tzv. "eksterni utjecaj") [Coase, 1960]. Ukratko pravo vlasniatva nad nekim dobrom nee utjecati na efikasnost alokacije dobara, osim ako postoje transakcijski troakovi pregovaranja. G. Stiglitz je ovo kasnije nazvao Coaseov teorem. Dopuna se sastojala u uvoenju pojma osobni i socijalni troaak, odnosno osobna i socijalna korist, gdje stranke (engl. "parties") "A" i "B" te~e nai transakcijski ekvilibrijum, odnosno obostranu korist iz jednostrano-nepovoljnog odnosa. Stranka "A" te~i postii veu korist, ali pri tome pravi atetu na imovini stranke "B". Teorem nema to nu formulaciju, on se temelji na primjeru stranke "A" i "B", tj. ratara i sto ara na kojem ga je Coase demonstrirao. Meutim, mo~e se navesti nekoliko varijacija: Ako ne postoji troaak transakcije, po etna dodjela prava vlasniatva nad nekim dobrom nee utjecati na ono krajnje koriatenje tog dobra. Po etno dodjeljivanje prava vlasniatva nad dobrima nema utjecaj s perspektive efikasnosti dok god se ta dobra mogu razmijeniti pod dovoljno niskim transakcijskim troakovima. Kad su transakcijski troakovi nula, socijalni i osobni troaak su ekvivalentni. Jedan od na ina primjene ovog teorema je spoznati da efikasna alokacija resursa (npr. efikasna alokacija otpadnih tvari) ovisi o stvarnim imbenicima (tehnologiji i karakteristikama proizvodnje) bez obzira na pravo vlasniatva nad tim resursima. Efikasna alokacija resursa maksimizira korist za sve u esnike alokacije (proizvodna sredstva). `to je korist za u esnike vea, poveava se vrijednost za u esnike iznad marginalne vrijednosti koju bi oni ostvarili da ne vrae efikasnu alokaciju. To e naravno poveavati atetu na ra un drugih, ali on e ju uvijek moi kompenzirati ato je ta vrijednost vea od marginalne vrijednosti. Ovo je jedno od stajaliata "Maksimizacijske debate" koja se vodila meu ekonomistima u 1960-im i po etkom 1970-ih u " ikaakoj akoli". Ovaj sintetizirani teorem daje samo druga iji aspekt transakcijskog troaka gdje je on presudan za rjeaavanje problema, meutim taj aspekt ovdje nije relevantan za predmet rada kao onaj prvi. Ako je o it troaak pri organiziranju proizvodnje kroz tr~iani mehanizam - troaak otkrivanja relevantnih cijena, onda je manje vidljiv troaak koji tvrtka ostvaruje jer proizvodi neato za ato nije u inkovito opremljena i konkurentna. Ti transakcijski troakovi omoguavaju u inkovitije organiziranje aktivnosti unutar institucije tvrtke [prema Coase, 1988] (ovdje termin institucije podrazumijeva odreenu hijerarhijsku strukturu postupaka). Ako se alokacija resursa  imbenika proizvodnje  odvija uz pomo sredstava koji su predmet ugovora, tada se radi o tvrtki [Alchian, 1981]. Postoji alokacija proizvodne tvrtke za razliku od alokacije cjenovnog mehanizma. Coase [1937] je napravio razliku izmeu ovih alokacija dajui slijedei argument: "Kretanja cijena van tvrtke utje u na proizvodnju koja je koordinirana nizom transakcija na tr~iatu. Unutar tvrtke, imbenici proizvodnje (ili njihov vlasnik) ne mora sklapati ugovore s imbenicima s kojima radi (raspola~e u vlasniatvu), ato zna i da ne mora koristiti cjenovni mehanizam". Tvrtku karakterizira odsutnost cjenovnog mehanizama, za razliku od tr~iata gdje on postoji. Ovu tezu prati i slijedei teorijski doprinos koji je osnova za razmatranje granice partnerskog odnosa/granica tvrtke, odnosno kad se ostvaruje efikasnost partnerskog odnosa. Coase [1937] dalje ka~e "Tvrtka e te~iti ekspanziji [misli se na proizvodnju] dok god troakovi organiziranja dodatne transakcije unutar tvrtke postanu jednaki troakovima ostvarivanja iste transakcije sredstvima na otvorenom tr~iatu ili troakovima organiziranja nove tvrtke". To je to ka koja odreuje granicu tvrtke, a ona je uvjetovana poveanjem transakcija [Williamson, 1985]. Poduzetnik u toj to ki viae nee uspijevati postaviti imbenike proizvodnje u odnos u kojem bi ih optimalno iskoristio. Izbor mu je osloniti se na tr~iani cjenovni mehanizam kako bi opet postigao to ku najviaeg iskoriatenja zbog nedostatne koordinacije tim imbenicima. Pragmati ki primjer ove teorijske postavke je oslanjanje poslovanja na "outsourcing"  prijenos odgovornosti za proizvodnju. Razlozi pomicanja to ke definiraju granicu tvrtke, koja je neposredno vezana uz pojam marginalizacije iskoriatenja kapaciteta odnosno to ke isplativosti proizvodnje. U to ki marginalizacije iskoriatenja troakovi organiziranja vlastite proizvodnje moraju biti istog iznosa kao da se koristi tr~iani cjenovni mehanizam, odnosno troakovi su istog iznosa kao da se odustane od same proizvodnje. Kada se misli na "prednosti" misli se na konkurentnost, jer bez tr~iane konkurencije odreene proizvode ne bi proizvodili oni koji ih mogu proizvesti najjeftinije i najkvalitetnije i to ne bi bili proizvodi koje potroaa i tra~e. Konkurencija prisiljava poduzetnika da tra~i nove i bolje na ine kako e neato initi. Konkurencija je jedan od klju nih imbenika smanjenja transakcijskog troaka na modernom tr~iatu. Ona poma~e postizanju stvarnih mogunosti proizvodnje. F. Hayek je u svom djelu "The meaning of competition" iz 1948. dao teorijsku definiciju konkurencije pri emu je dao naglasak: da "konkurentski ekvilibrij" odbacuje temeljne karakteristike konkurencije, odnosno paralizira ih. Zaato velika tvrtka ne mo~e raditi sve ono ato mo~e skupina malih tvrtki i viae od toga [Coase, 1937]? Ovo je varijanta pitanja koje je meu znanstvenicima mnogo puta postavljano, a nikada prije nije dan pravi odgovor. Ili, zaato ne organizirati sve tvrtke u jednu veliku tvrtku [Coase, 1937]? Odnos izmeu efikasnosti tvrtke i njezine veli ine je jedan od najozbiljnijih i vitalnih problema u ekonomskoj teoriji. Primjer je, ako se na tr~iatu nalazi monopolist, taj polo~aj mu daje mogunosti kontinuirane bezgrani ne ekspanzije, stoga mora postojati neko na tr~iatu jednako jak tko bi smanjio njegovu u inkovitost. Jedno od pristupa razmatranju granice tvrtke dao je Williamson [1968], a ono se odnosi na opseg kontrole menad~menta koji bi se dogodio u tako velikoj tvrtki s dodatnom hijerarhijskom organizacijom. Rast kvaniteta informacija u toj organizaciji bi eksponencijalno rastao, ato bi stvaralo dodatne transakcijske troakove unutar organizacije i gubitak kontrole. To bi se dogaalo dok god efekt kontrole ne bi uzrokovao tolike transakcijske troakove koji bi preali zaradu tvrtke. Jedan od rjeaenja je oblik konglomeracije za velike tvrtke, meutim koristi od konglomeracije mogu biti i manje od individualne koristi svake tvrtke zasebno. Spominjanje ovog teorijskog pristupa va~no je za identificiranje kompleksnog pojma tvrtke. Mnogo je teorija i definicija tvrtke (engl. "firm") koje odgovaraju odreenim svojstvenim ekonomskim stavovima i akolama. Tvrtke se obi no shvaaju kao oblik udru~ivanje odreenih institucija (postupaka). Teorija transakcijskog troaka kao teorija tvrtke ili firme, odgovara na primarno pitanje: zaato postoje tvrtke?. Ova teorija nije potpuna, jer u sebi ne sadr~i onaj strateaki aspekt unutraanjeg funkcioniranja tvrtke nego samo onaj tr~iani aspekt. Strateaki aspekt se ti e kako e tvrtka najbolje razviti svoje resurse i sposobnosti pri postizanju konkurentske prednosti. Identitet i strategija odreene tvrtke utje u na to kako e tvrtka stavljati u meuodnos resurse i transakcije i kako e njima upravljati. Kako razli ite tvrtke imaju razli ite kompetencije i razli ite strategije (pretpostavka) u skladu s njezinim kompetencijama mo~e se o ekivati da e organizirati aktivnosti i procese druga ije. Intenzivnijim razvijem novih kompetencija, kakvo se dogaa na suvremenom tr~iatu, organiziranje aktivnosti je sve diverzificiranije i br~e. Brzina i sposobnost su posebno va~ne karakteristike koje tvrtka mora biti sposobna premostiti da bi konkurirala u takvim uvjetima. Prema Coase [1988], tvrtka postoji kako bi ekonomizirala troaak koordiniranja ekonomske aktivnosti, pri emu se u kontekstu koordiniranja smatra koordiniranje preko mehanizma cijena tr~ianim pregovaranjem. Koordinacija je osnovni organizacijski proces i definira se kao upravljanje ovisnostima meu aktivnostima [prema Dunkovi, 2002). Meutim, tipi nu definiciju tvrtke/firme koristei stavove teorije transakcijskog troaka dao je Alchian [1981]: Firma je poseban skup ugovora koji uklju uju pravo raspolaganja nad privatnim vlasniatvom. To je fizi ki skup resursa iji je meuodnos predmet ugovora. Da li e taj ugovor biti izmeu poslodavca i zaposlenika, izmeu dobavlja a i kupca, izmeu poslodavca i vlade, ovisi o strukturi i svrsi tvrtke. 4. Viae o koordinaciji i identificiranju transakcijskog troaka Postoje troakovi koriatenja cjenovnog mehanizma pri koordiniranju ekonomskom aktivnoau, tzv. "marketing troakovi" ili "transakcijski troakovi". Alternativni oblici koordiniranja ostvaruju razli ite transakcijske troakove. Proces koordinacije je sustavan proces o ovisnosti etiri elementarne kategorije: ciljeva, izvraitelja, aktivnosti i objekata [Dunkovi, 2002]. Ovaj proces je takoer izvor troakova  koordinacijskih troakova, koji esto mogu biti i transakcijski troakovi. Ako bi unutar tvrtke postojao cjenovni mehanizam, odnosno javljao se transakcijski troaak, to bi podrazumijevalo da se nijedna poslovna aktivnost u organizaciji ne bi mogla provesti bez prethodnog dogovora (npr. zaposlenika i poslodavca). Ako je troaak realizacije aktivnosti unutar tvrtke viai nego da se ona provede van tvrtke, ona e se prenijeti na neki drugi institucionalni oblik [Demsetz, 1997]: drugu tvrtku ili tr~iate. Poslovno udru~ivanje/spajanje eliminira izmeu ostalog intenzitet transakcija i koordinacijski troaak, jer se ne koristi cjenovni mehanizam bar u onoj mjeri umanjenoj za udru~ivanje, koji bi se koristio kad bi se radilo o odvojenim koordinacijskim cjelinama (dvije ili viae tvrtki). Razlikuje se poslovno udru~ivanje od tr~ianog partnerstva gdje se integriraju poslovni procesi, ali se koristi cjenovni mehanizam, jer se ne radi o jedinstvenom poslovnom entitetu kao u slu aju poslovnog spajanja ili udru~ivanja. U praksi se pokazalo da u razli itim situacijama vrijede druga ija pravila za ove troakove. Prema Tyagiju [2002.] troaak koordinacije varira, odnosno spajanje nekih tvrtki smanjit e transakcijske troakove eliminiranjem cjenovnog mehanizama, dok e u drugom slu aju spajanje biti skuplja opcija u odnosu na zasebno funkcioniranje dva subjekta, jer e se javiti poveanje marginalnog troaka organiziranjem dodatnih transakcija u odreenom obliku organizacije. Analogno tome marginalni troaak, koji ovisi i o transakcijskom troaku, determinirat e veli inu tvrtke, njezino organizacijsko airenje. Transakcijski troaak je jedan od razloga poslovnih spajanja, meutim ta problematika nije ovdje predmet razmatranja. Zaklju ak je i da se partnerski odnos dogaa uslijed ekonomiziranja transakcijskog troaka. Ova sinteza je argument prihvaanja i primjene teorije na razvoj partnerstva. Coase u svojim radovima pod pojmom transakcijski troaak navodi ove terminoloake fraze: marketing troaak, troaak koriatenja cjenovnog mehanizma, ili troaak izvoenja transakcije sredstvima razmjene na otvorenom tr~iatu. S obzirom da svaka tvrtka ima specifi ne tr~iane kompetencije, u znatnoj mjeri postignute akumuliranjem znanja i vjeatina, one su joj izvor za postizanje konkurentnosti. Ako tvrtka ~eli postii konkurentnost, to zna i da postoje takmaci na tr~iatu, tj. nju takmaci pritiau da razvija svoje kompetencije. Te~nja ka preairokim kompetencijama organizacije, odnosno usmjeravanje kompetencija na aktivnosti koje se znatno razlikuju od onih osnovnih, ne samo da slabe njenu konkurentnu snagu nego i poveavaju troakove organiziranja tih aktivnosti unutar organizacije. Taj manjak kompetentnosti u odnosu na konkurenciju ija je to osnovna aktivnost, pritiae tvrtku da se orijentira na osnovne aktivnosti i procese i ekonomizira ih. To zna i da neu inkovitost (i troakovna) le~i u loaem transferu resursa u tr~iana podru ja koja su razli ita od raspolo~ivih kompetencija unutar organizacije. Ovaj teoretski pristup, opravdava Coase [1937]: " ini se da se troakovi organiziranja i gubici kroz pogreake poveavaju uslijed poveanja razli itosti transakcija.". Troaak anga~iranja dodatnih transakcija (i resursa) ovisi o povezanosti tih aktivnosti s osnovnim aktivnostima koje tvrtka poduzima. Oblikovanje organizacije ovisi o ukupnim troakovima koje ine troakovi proizvodnje i transakcijski troaak [Williamson, 1985]. Ovaj dio razmatranja nadopunio bi s joa jednim zabilje~enim Coaseovim stavom iz njegovog intervjua asopisu "Reason" 1998. g., kako bi se dobio argument za inicijativu tr~ianog partnerstva, a on glasi: "Ako se netko odlu i za dublju analizu aktivnosti unutar neke tvrtke, sigurno e primijetiti da bi se za neke interne usluge i imbenike proizvodnje tvrtka mogla postaviti kao kupac na tr~iatu. Koncentracijom tvrtke na kupnju proizvodnih inputa mogla bi se zanemariti temeljna svrha postojanja tvrtke." Usporedba troakova koordiniranja aktivnostima imbenika proizvodnje unutar tvrtke s troakovima njihovog pribavljanja na tr~iatu je niata drugo no odnos izmeu troakova proizvodnje u toj tvrtki i drugoj tvrtki. Predstavljani teorijski okvir je motiv tr~iane specijalizacije. Dominantni imbenik koji utje e na institucionalnu strukturu organizacije viae nije transakcijski troaak, nego prije relativni troaak organiziranja odreenje aktivnosti unutar neke tvrtke [Demsetz, 1997]. To ne zna i da transakcijski troaak nije bitan, jer je on ima veliku ulogu u vrijednosti tog relativnog troaka. Dodjeljivanje vlasniatva nad dobrom o ito je poveanje bogatstva, ato subjekt stje e viae vlasniatva nad dobrima (proizvodna sredstva) on postaje bogatiji i zahtijeva viae sredstava (resursa) kako bi postigao efikasnost tih ste enih dobara. Dubljim istra~ivanjem Coaseovog teorema pokazuje da on ima daleko vee implikacije. Iz njega proizlazi argument, da ako bi sudionici tr~iata pregovarali u uvjetima nultog transakcijskog troaka (=0) eliminirale bi se sve neefikasnosti u ekonomiji. Sve ato bi bilo potrebno je dodijeliti pravo raspolaganja nekome  jednoj ili drugoj pregovara koj strani. Coase [1988.] transakcijske troakove identificira kao pragmati ne troakove koji nastaju pri: otkrivanju relevantnih cijena (koriatenje cjenovnog mehanizma), pregovaranju, sastavljanju i zaklju ivanju ugovora o razmjeni, praenju izvraavanja dugoro nih ugovora. 5. Klasifikacija transakcijskog troaka Sintezom prethodne podjele vidi se da transakcijski troaak po definiciji uklju uje sve mogue troakove koji se javljaju pri pregovaranju i postizanju dogovora meu strankama, i u stvarnosti oni su uvijek pozitivni i katkad iznimno visoki (do razine da se uope ni ne pokuaava pregovarati). Ovi troakovi mogu se klasificirati na slijedei na in, odnosno izvori ovi troakova: Izravni troakovi pregovaranja kao ato su vrijeme i troakovi komunikacije. Oni su o iti. Troakovi identificiranja stranke za pregovaranje. Ako kupac dobije kontigent ~itarica od viae dobavlja a i jedan od njih (ili dvojca) je tretirao ~itarice nedozvoljenim herbicidom koji se nije na vrijeme ustanovio, vrlo je teako odrediti koji je dobavlja  to u inio, kako bi ga tu~io, jer je itav kontigent izgubio na kvaliteti zbog toga. Troakovi provoenja dogovora. Ako se stranke i dogovore, one moraju biti sigurne da e se dogovor provesti, ato zahtijeva realne resurse i odgovornost. Troakovi uslijed bilateralnog monopola. Ako se stranke dogovore poslovati isklju ivo jedna s drugom pri nabavi nekog resursa ili sl., one ne mogu koristiti opciju dogovaranja s nekom treom stranom ako iz nekog razloga nastane konflikt s drugom stranom. Asimetri na informacija. Na primjer, tvrtka ~eli platiti susjedu naknadu ato zagauje njegovu ~ivotnu okolinu. Meutim, tvrtka ne zna koliku bi naknadu susjed prihvatio (i susjed zna da tvrtka ne zna) te on mo~e proizvoljno tvrdoglavo izraziti visok iznos koji tvrtka nije spremna platiti, te pregovori mogu propasti. Podr~avanje. Dobar primjer je kad poljoprivrednik, koji ~eli ostvariti svoj razvojni projekt, ~eli kupiti manje posjede od viae seljaka po dogovorenoj cijeni u paketu. Njemu je potrebna odreena povraina kako bi rentabilno realizirao projekt. Zadnji seljak, od kojeg joa treba otkupiti zemlju, je svjestan da ako on ne proda zemlju projekt propada, stoga on tra~i vrlo visoku cijenu za svoj dio zemlje. Otkupitelj mo~e tada odustati od itavog otkupa. P Z    .    F f x rz|#撊ЀsfȊȊȊȊhs6CJ]mHsHhs6CJ]mH sH hsCJmHsHhsmH sH hsCJmH sH jhsCJUmHnHuhsB*CJph33hsB*CJphhsB*phhsmHsH hsCJ hs5\hs:mH sH hs hs9CJ$ hs9CJ hs9CJ'JP R T V X Z   d $da$ $ p#a$$a$$a$    " $ & ( * , . 0 2 z        $a$ $da$d $d a$    F f h x  X J"f+h++4 p# $ p#a$$ p#da$ $ p#da$$ & F p#d^`a$  p#d $da$##f+h++b1d1112222\5^577L8T8=>>>^X`X~XXXXXX0]2]]^^^^``8dNdeehhhiimmBo^ooooo`zД<HJR^VtʾhsB*mHphfsHhsB*mHphsHhsmH sH hshs5\mHsHhsmHsHhs6]mHsHK4BDH"PfW0]2]]^chPs`tuZvN|}<J~:Rx  & F p# p#xBDhL$ ~  & F p#  & F p#  & F p# p#  & F p# & F p#^`L: 2 |     $@`f''//B9Z9 ????@@BCDDDGGOPTTbFbbbLjhjnjjkkoo>vDv\^`,.TjhsUmHsHhs6H*]mHsHhs5\mHsHhs6]mHsHUhsmH sH hshsmHsHHd 0 2 | <*(!(^,005,:<0=?@DDDE  & F p# p#  & F p#Sloboda odlu ivanja (logika kolektivnog odlu ivanja). Ako se viae pojedinaca odlu i skupiti odreeni iznos novca kako bi platili susjedu poduzetnika da airi buku, jedan od njih mo~e odlu iti da nee sudjelovati jer i bez njega bi bilo skupljeno dovoljno novca. On dobiva ~eljeni u inak bez troaka. Meutim, tako bi mogli razmialjati svi susjedi pa do dogovora s poduzetnikom ne bi ni doalo. Uklanjanje spomenutih transakcijskih troakova zahtijeva napor i razli ite pristupe, meutim, u stvarnosti se njih ne mo~e potpuno eliminirati. S obzirom da je transakcijski troaak kao i svaki drugi troaak, neki ekonomisti smatraju da se okolnosti u kojima nastaje transakcijski troaak uzimaju u obzir pri sklapanju ugovora, te ako su oni visoki nee inicirati pregovaranje - i to je efikasan pristup. Meutim, ako se taj troaak ne mo~e predvidjeti, pravni okvir u ugovoru predstavlja alat za eliminiranje transakcijskog troaka. 6. Metodologija tr~iane odgovornosti Razvoj Internet ekonomije ("nova ekonomija", engl. "New economy"), te sve veeg zna aja odr~ivog razvoja (koncept Svjetske banke, engl."Sustainable Development") u kojem se tra~i odgovornost dr~avnih institucija, politi ara, institucija, multinacionalnih korporacija, domaih tvrtki, pojedinaca, za koriatenje i uniatavanje prirodnih resursa, dali su plodan temelj za o~ivljavanje Coaseovog teorema. Coase daje smjernice rjeaavanju problema visoke konkurencije i poslovnih alijansi. Temeljno pitanje na koje Coase [1937.] pokuaava dati odgovor je "Koje su to granice unutar kojih tvrtka posluje, i koliko krute one mogu biti?". Ovakav pristup stavlja naglasak na interferenciju poslovnih aktivnosti tvrtki na modernom tr~iatu, pri emu se kriti an zna aj daje transakcijskom troaku. Prema Coaseu [1937.], kada tvrtka odlu uje da li otkupiti proizvod ili ga pokuaati proizvesti svojim resursima (engl. "make-or-buy"), tr~iana cijena nije jedini imbenik. Bolje re eno postoje znatni transakcijski troakovi koji nastaju pri tra~enju "prave" tvrtke s kojom bi se dogovorio ugovor o nabavi, zatim utroaeno vrijeme i troaak raskida ugovora. Ovi su troakovi esto presudni pri "make-or-buy" odlu ivanju. Ovo je u suvremenim istra~ivanjima citirao i nobelovac H. Simon radei na odnosu organizacije i tr~iata. U vrijeme kad je Coase iznio ovu teoriju, transakcijski troakovi su bili relativno visoki, uglavnom zbog relativno sporog kretanja informacije. Po etkom 20. stoljea velike tvrtke su se odlu ivale prije proizvoditi same, nego se upustiti u nabavu proizvoda, jer su dodatni transakcijski troakovi koordinacije nabavom bili vei. U 1990.-im informacijske barijere postaju manje implementacijom informacijske tehnologije i Interneta. Poslovni subjekti mogu lakae, transparentnije i br~e pristupiti tr~ianoj ponudi i potra~nji. Stvaranje "informacijskog" logisti kog saveza - dobavnog lanca - mogue je postii s inkrementom transakcijskih troakova od prije 20-ak godina [Wigand, Benjamin, 2001]. Stanje na suvremenom tr~iatu uslijed intenzivnog razvoja tr~ianih odnosa, specijalizacije proizvodnje, ja anja konkurencije, razvoja nove tehnologije, dokazuje Coaseovu tvrdnju "da su uslijed smanjenja transakcijskog troaka poslovne alijanse sve neizbje~nije". Pod alijansama se ovdje podrazumijeva uska integracija procesa i podjela aktivnosti meu organizacijama, pogotovo onih logisti kih. Pomou suvremenih doprinosa teorije transakcijskog troaka (neki su spomenuti) mo~e se predstaviti jedan novi okvir funkcioniranja partnerstva. Nadovezujui se na prethodne konstatacije, u nastavku bi analiti kim pristupom objasnio ato podrazumijevam pod pojmom tr~iane odgovornosti u odnosu dobavlja a/proizvoa a i trgovca na malo. Promjena vlasniatva nad proizvodima nije viae u inkovito rjeaenje za razvoj modernog partnerstva, nego se treba usredoto iti na integracija poslovnih aktivnosti u kojima e se odgovornost za proizvodnju i prodaju proizvoda/usluga poveavati na uslijed sve ja e specijalizacije u svih tr~ianim segmentima. Tradicionalni proces razmjene (trgovine) in je promjene prava vlasniatva nad proizvodom, ato se broj promjena poveavao, poveavao se i udio transakcijskog troaka u proizvodu jer je po Teoriji svako novo sklapanje ugovornog odnosa izvor pored ostalih i dodatnog transakcijskog troaka. Odgovornost za proizvod, u tom tradicionalnom obliku razmjene, snosi u potpunosti prodava  prema kupcu bez obzira koliko je bilo posrednika u razmjeni. Moderni tr~iani odnosi imaju za cilj pribli~iti odgovornost samog proizvoa a proizvoda prema krajnjem kupcu. To se mo~e teorijski ostvariti samo uz uvjet da se prijenos odgovornosti na trgovca smanji na najmanju moguu razinu. Direktni kanal distribucije od proizvoa a ka krajnjem kupcu jedan je od primjera i brzorastui trend na tr~iatu, meutim prodaja preko ovog kanala uglavnom se provodi outsourcingom komercijalnih usluga (transaport, on-line prodaja preko "providera", i sl.) pri emu ne dolazi do promjene vlasniatva nad proizvodom. Ekonomskom logikom, smanjenje transakcijskog troaka posljedica je smanjenja transakcija, ato i pokazuje poveanje odgovornosti vlasnika proizvoda na ra un smanjenja transakcija. Teorija transakcijskog troaka ka~e da dodatno koriatenja cjenovnog mehanizma uzrokuje dodatni transakcijski troaak, odnosno im proizvod mijenja vlasnika (preko cjenovnog mehanizma na tr~iatu) udio troaka transakcije u proizvodu se poveava, ato uzrokuje poveanje cijene. Trgovac na malo u modernoj tr~ianoj strukturi kojoj je cilj smanjiti transakcijski troaak, sklapa ugovorni odnos s partnerom na du~i rok. S obzirom da se ne radi o promjeni vlasniatva nad proizvodom ne koristi se "cjenovni mehanizam". Funkcija trgovca se svodi na najam polica, marketing svoje tvrtke, internu logistiku, itd., dok zalihe i opskrbu kontrolira dobavlja . Ovakav odnos podr~an je modernom informacijskom koncepcijom dobavnog lanca u sklopu kolaborativnog partnerskog odnosa. Upravo se ovakvim stavom doti e problematika specijalizacije. Smanjenje transakcijskog troaka integracijom poslovnih procesa partnera, smanjuje se broj neu inkovitih poslovnih aktivnosti (ekonomizacija), a logi ki se poveava njihov opseg (u uvjetima specijalizacije i visoke konkurencije). Tr~iana odgovornost odnosi se na odgovornost za proizvodne procese iji proizvod funkcioniranja predstavlja proizvod ili uslugu. Integracija procesa neophodno uvjetuje delegiranje te odgovornosti za proizvodnju koja je postojala prije ina integracije. Tr~iani subjekti aire odgovornost na svoje partnere. Teoretski ovaj proces nije limitiran zbog pretpostavke nastanka beskona nog broja novih poslovnih subjekata iniciranih tr~ianom potra~njom. Vea tr~iana odgovornost proizvodnje (tradicionalno manja specijalizacija /viaa cijena i ni~a kvaliteta) zahtijeva vei koordinacijski napor i alokaciju po tr~ianim cijenama, obrnuti proces ima za cilj suprotne u inke jer se odgovornost proizvodnje prenosi na druge tvrtke pri emu se ugovorom izbjegava dio transakcijskog troaka "cjenovnog mehanizma" koji bi postojao da se alokacija odvija bez ugovora Prijenos procesa na outsourcing, predstavlja prijenos procesa usko specijaliziranoj tvrtki za odreenu tr~ianu ili neku drugu aktivnost. Sintezom Coaseovog polaziata i prethodnog razmatranja namee se teza da transakcijski troaak ima u sebi komponentu tr~iane odgovornosti i nemogue je odrediti pravo ekonomskog raspolaganja tim proizvodom bez pravila utvrenih ugovorom. Da bi se razjasnilo prethodno poimanje poslovne integracije dobro je izvraiti dvije glavne distinkcije oblika integracija meu partnerima, ona koja: zahtijeva okvir pravne regulative za provoenje (npr. spajanje dvije pravne osobe u jednu, pripajanje subjekta itd.). Pri emu nastaje najbitnija promjena u vlasni koj strukturi i kapitalu, te know-how, obimu proizvodnih kapaciteta, i dr. podrazumijeva integraciju poslovnih procesa (informacijska integracija  dobavni lanac, engl. "Supply-Chain"), za razliku od prve nema za motiv mijenjati strukturu vlasniatva i upletati se u hijerarhijsku strukturu partnera. Za pristup transakcijskog troaka relevantan je drugi oblik. Glavni motiv oba oblika je poveanje konkurentnog polo~aja tvrtke, pri emu drugi oblik obuhvaa i poveanje cjenovne konkurentnosti. Prvi oblik pragmati ki podrazumijeva i drugi oblik integracije, meutim drugi oblik per se i postoji jer nije ovisan o povezanosti kapitala i vlasniatva partnera, nego isklju ivo komplementarnoau proizvodnih resursa partnera. 7. Razmjena i transakcijski troaak u partnerskom odnosu Veina tr~ianih transakcija, osim onih u maloprodaji, su transakcije meu tvrtkama, odnosno mo~e se konstatirati da je tr~iana razmjena zapravo razmjena meu tvrtkama. Veleprodajnu cijenu proizvoda bi zbog analize razlo~io na tri elementa: troakova proizvodnje, koordinacijskih troakova i mar~e. Pojam "koordinacijskih troakova" ima u znanstvenoj literaturi razli ita tuma enja, meutim ovdje u se odlu iti za Mastenovo [] tuma enje koji preliminarno navodi da "troakovi proizvodnje uklju uje fizi ke i druge primarne procese koji se moraju izvesti da bi se u stvorila i distribuirala dobra ili usluge". On definira da su to "transakcijski troakovi itavog informacijskog procesiranja neophodnog da bi se koordinirao rad ljudi i strojeva koji izvode primarne procese." To su npr. troakovi koji nastaju uslijed oblikovanja proizvoda, odreivanja cijene, kvalitete i koli ine proizvodnje, uslijed planiranja distribucije itd. Ekonomska teorija i ponaaanje suvremenog tr~iata tra~e od modernih tvrtki ostvarivanje takvih transakcija koje e ekonomizirati njihove transakcijske troakove. Zaato to tra~e? Sve veim smanjenjem troakova razmjene informacija informacijskom tehnologijom (kao glavne barijere funkcioniranja tr~iane razmjene) tvrtke e nastaviti u inicijativi da sve viae svoje koordinacijske aktivnosti usmjeravati na elektronsku razmjenu informacija. esto to podrazumijeva koordinaciju odnosa: jedan dobavlja  viae kupaca [prema Dunkovi, 2002]. Elektronska tr~iata su u inkovitiji medij za koordinaciju transakcija odreenih oblika proizvoda [Hess, 2002]. Koristei jeftinije Ako se tijekom procesa proizvodnje vrai transformacija ulaznih resursa u dobra, tijekom procesa potroanje apsorbiraju ta dobra, tada proces razmjene predstavlja zadr~avanje dobara izmeu ovih procesa i ovisit e o samoj distribuciji ~elja potroaa a. Razmjena, kao i svaki ekonomski proces, uklju uje troaak. Istra~ivanjem razli itih statisti kih izvora mo~e se zaklju iti da je enormno velik udio resursa anga~iran u aktivnostima koje se odnose na razmjenu dobara [Alchian, 1981], meu kojima su najva~niji veleprodajni i maloprodajni sustav aktivnosti. Postoji distinkcija izmeu troakova trgovanja i troakova fizi kog transfera dobara, a ukratko se mo~e objasniti na slijedei na in: trgovanje neizbje~no podrazumijeva troakove trgovanja koji proizlaze iz troakova komunikacije, troakova pregovaranja i troakova ispunjavanja ugovora, a posljedica je ekonomske integracije meu subjektima preko tr~iane interakcije (ponuda - potra~nja). Meutim, troakovi koji nastaju tijekom transfera dobara meu subjektima su troakovi fizi kog transfera, i predstavljaju airu kategoriju troakova, kojih su troakovi trgovanja dio. Ako pretpostavimo zajednicu u kojoj trgovanje ne postoji (npr. mravinjak), meusobni fizi ki transfer "dobara i usluga" itekako postoji, voen u potpunosti instinktom. Transport je imanentni oblik transfernog troaka i on ne ulazi u troaak samog ina trgovanja. Razmjena informacija modernom informacijskom tehnologijom smanjuje troaak trgovanja, ali i troaak fizi kog transfera za dobra koja se njome mogu prenositi. Ona olakaava koordinaciju poslovnih procesa u inkovitijem procesiranjem informacije, ato e indirektno utjecati na mogunost vee specijalizacije i obimnije proizvodnje, jer tehnologija proizvoa ima i posrednicima "otvara vrata" veoj u inkovitosti. `to je vea specijalizacija proizvoa a, vei je napor potreban za postizanje konkurentnosti na tr~iatu, koje e uslijed takvih u inaka postati kompleksnije. Rezultat ovakvog tr~ianog stanja bit e viae manjih (servisnih, engl. "outsourcing") tvrtki, ali istodobno e velike tvrtke postajati joa vee, jer e se tako moi usredoto iti na svoje osnovne kompetencije i sklapati ugovorne odnosne s dobavlja ima [prema Coase, 1988], koji bi se efikasno uklopili u njihov dobavni lanac. Uloga posrednika imala je u povijesti klju an zna aj za funkcioniranje trgovanja i fizi ke distribucije. Meutim, moderni tr~iani uvjeti pritiau neke tradicionalne intermedijare na rekonfiguraciju njihovih pozicija u procesu razmjene uslijed nastanka razli itih novih kanala razmjene dobara i usluga kojima se sve eae vrai direktna distribucija digitalnih proizvoda i usluga od proizvoa a ka potroaa u (npr. Internet). U biti se ovdje radi o obliku koordinacije unutar prodajnih kanala. Koordinacijski troakovi koji nastaju pri upravljanju partnerskim odnosom su troakovi koji se odnose na odreivanje cijene i drugih pojedinosti transakcije dobara/usluga. Koordinacijski troakovi su ovdje transakcijski troakovi, jer oni determiniraju troaak izvraavanja meusobnih aktivnosti koje se interferiraju kod partnera  integriranje poslovnih procesa. Razvoj informacijske tehnologije omoguuje smanjenje koordinacijskih troakova (karakteristika moderne poslovne logistike  dobavnog lanca). 7.1. Transakcijski troaak u maloprodajnoj strukturi Pragmati ni pristup transakcijskog troaka u modernim oblicima trgovine na malo o~ivljava onaj "stari Coaseov koncept". Transakcijski troakovi su neizbje~ni dio procesa kupnje proizvoda. Za sve proizvode koji se kupuju na prodajnom mjestu, mora se prethodno pribaviti novac za kupnju, potroaiti vrijeme za obilazak polica i ekanja u redu na blagajni, odlazak u trgovinu takoer koata, zatim eventualni troakovi pripreme proizvoda za konzumiranje, ponekad se moraju i pro itati upute ili kontaktirati servis za uputu o uporabi, i kona no je proizvod spreman za koriatenje. Sve ove radnje imaju neke zajedni ke karakteristike: a) sve one mogu imati toliki utjecaj na kupca da on odustane on odlaska u kupnju. Oni za kupca mogu biti toliko zna ajni da on odustane od kupnje proizvoda iako je ve prisutan u samoj prodajnoj jedinici jer ponekad oni imaju i vei utjecaj na kupca od same cijene proizvoda ili njegove kvalitete. Npr. tehni ki kompliciranu stvar nee kupiti kupac s ograni enim poznavanjem tehni ke funkcionalnosti jer jednostavno ne razumije tekstualne upute za rad (npr. video kamera, software). Ta dodatna slo~enost proizvoda koju on nije sposoban prakti ki primijeniti za njega predstavlja toliki transakcijski troaak koji on nije u stanju snositi. Kupci sa sporim Internet pristupom nee se osloniti na on-line kupnju, jer ih to koata vremena i telefonskog ra una  ti transakcijski troakovi su takoer odlu ujui imbenik kupcu i on odustaje. b) Tehnologijska rjeaenja mogu smanjiti vrijeme potrebno za kupnju, eliminirati troaak odlaska u trgovinu jer se kupnja mo~e obaviti Internetom, postojanje interaktivnih mulitmedijalnih uputa za koriatenje olakaava upoznavanje proizvoda, br~a i korisniku pristupa nije Internet tehnologija omoguuje promptniju kupnju, itd. Dakle, tehnologija smanjuje transakcijski troaak. Trgovci na malo to moraju imati na umu pri voenju svoje maloprodajne strukture. Potroaa i nisu heterogeni samo s obzirom na potrebe, ~elje, tra~enu kvalitetu ili cijene, nego i na transakcijske troakove. Smanjenje spomenutih transakcijskih troakova kupca uslijed tehnologijskog razvoja maloprodajne strukture, utje e na maloprodajnu cijenu proizvoda. Ona se mo~e smanjiti ili poveati, ovisno o tome koliko e trgovac na malo investirati u institucije i koliko e one biti u inkovite u smanjenju transakcijskog troaka. Preveliko smanjenje transakcijskih troakova preko tih institucija  odnosno smanjenje ispod o ekivanja kupca  mo~e odbiti kupca. Primjer je supstitucija tradicionalne kupnje namirnica preko on-line maloprodajnih servisa (ni~i transakcijski troaak) sa tradicionalnim na inom koji kupci joa uvijek preferiraju. Ili dobar je primjer slanje kataloakih ponuda po kuama, gdje je s jedne strane prodava  smanjio transakcijski troaak kupcu, ali transakcijski troaak neopipljivosti proizvoda esto je ipak vei. Istra~ujui efekt transakcijskog troaka, prodava  mora znati odnos kvalitete i cijene s tim troakom. Nije rijetko slu aj da e kupac otii 300 km i viae od kue, samo zato ato ~eli kupiti neki specijalno izra~en unikatni nakit, namjeataj, pa i ~eljeni odjevni predmet i sl. Kvaliteta ili cijena tih proizvoda kod odreenog segmenta kupaca igraju veliku ulogu, a transakcijski troaak gotovo da i ne uzimaju u obzir. Taj individualni odnos vrijednosti naziva se marginalno vrednovanje preferencija. Ako se uzme u obzir cijena proizvoda (cp) i kup evog vrednovanja proizvoda (v) uz pretpostavku da postoji viae maloprodajnih objekata, ako je  EMBED Equation.3 kupac e biti voljan kupiti proizvod kod kupca s cijenom cp, meutim ako je  EMBED Equation.3 on e biti indiferentan za kupnju kod tog ili nekog drugog trgovca s istom cijenom. Kupac koji svojim preferencijama ulazi u podru je Q iz Prikaza 1. kupit e proizvod po cijeni cp. Prikaz 1.: Distribucija vrijednosti kupca Razdvojiti razliku izmeu nabavne vrijednosti i maloprodajne cijene prije oporezivanja, zna i razdvojiti ju na dvije komponente, gdje vrijednost transakcijskog troaka postaje visoko varijabilna vrijednost ovisno o marginalnom vrednovanju preferencija, u odnosu na mar~u koja ima relativno slabu varijabilnost. Ova dva iznosa se ne bi trebalo meusobno kompenzirati. Ako prodava  reagira na tehnologijski razvoj maloprodajne strukture smanjujui transakcijski troaak prema kupcu poveanjem kvalitete proizvoda, onda on neizbje~no mora poveati cijenu proizvoda. Prodava , naravno, mo~e i smanjenjem cijene proizvoda smanjiti ukupan transakcijski troaak koji bi kupac imao ako se odlu i za kupovanje, jer smanjenjem cijene on privla i kupca kada odnos marginalnog vrednovanja preferencija ide u prilog cijene. Analogno tome vrijedi i obrnuti slu aj, ako kupac ~eli sniziti transakcijski troaak kupca smanjujui njegovo marginalno vrednovanje preferencije prema kvaliteti, smanjujui kvalitetu proizvoda onda e to rezultirati smanjenjem ukupne cijene proizvoda. Ovako bi jednostavno teoretski objasnio poveanu prodaju za vrijeme diskontnih cijena. Ekonomika transakcijskog troaka, pri tome poma~e u definiranju transakcijskih troakova. Oni se sa razvojem moderne informacijske tehnologije (IT) smanjuju. Meutim, javlja se paradoks ove pretpostavke, jer informacijska tehnologija pojeftinjuje komunikaciju i transformaciju informacija i ujedno te karakteristike privla e partnere (kupce ili dobavlja e) ka sve intenzivnijem koriatenju digitalne informacije i elektronskog trgovanja (npr. Interneta i engl. "e-commerce"). 7.2. Kolaborativni odnos tr~ianih partnera Nastavljajui problematiku o konkurentnosti, brzini i flekibilnosti naglaaavam da tvrtku u kolaborativnom odnosu (tr~iano partnerstvo) mogu strukturirati konkurentniji mehanizam upravljanja resursima i transakcijama. Upravo je zato kolaborativni odnos naaao svoje mjesto na modernom tr~iatu i predstavlja model specijalizacije aktivnosti. Kolaboracija omoguuje meusobni transfer vjeatina i znanja, koji za uzvrat dodatno pojaava kompetentnosti tvrtke na ra un boljeg svladavanja brzine i fleksibilnosti. U takvim okolnostima poslovanja manji je rizik zaostajanja za konkurencijom, jer se postui~e vea i raznovrsnije baza znanja. Ako se ~eli detaljnije ispitati odnos proizvodnje i razmjene dobara, mora se "povealom" promatrati partnerski odnos. Vjeatine koje partneri (misli se na partnere u kolaborativnom odnosu, ne na klasi ni odnos dobavlja /kupac) razmjenjuju mogu se podijeliti na dvije kategorije: proizvodne i upravlja ke vjeatine. Tvrtka se mo~e oslanjati samo na svoje, samo na tue ili kombinaciju vjeatina. Kolaboracija je zadnjih 10-ak godina dramati no preoblikovala institucionalnu strukturu proizvodnje. Oni koji su njom povezani, mogu postii viae rezultate bar ceteris paribus. Ekonomika transakcijskog troaka se, u istra~ivanju kolaboracije, primjenjuje s joa jednom teorijskom orijentacijom koja kolabortivni odnos promatra iz druge perspektive koja ka~e da: kolaborativni odnos nastaje zato ato u njemu tvrtke mogu pristupiti komplementarnim (dodatnim) resursima i prei granicu vlastitih raspolo~ivih resursa kako bi poveali proizvodnju koja ih neprestano crpi. Dok s perspektive transakcijskih troakova ona glasi: kolaboracija meu tvrtkama nastaje zato ato minimizira troakove koordiniranja aktivnostima. U svojim razli itim oblicima, tipi na karakteristika kolaboracije je brisanje granica tvrtke izmeu proizvodnje dobara/usluga i razmjene. U ovom kontekstu tvrtke nisu tr~iano ograni ene na transakcije samo do svojih granica aktivnosti, nego one transakcijama resursa ulaze u druge institucionalne strutkure (ne samo tvrtke). Centralni problem nije u internoj proizvodnji ili u tr~ianoj razmjeni, ve u airenju internih granica transakcija, ato je odvojeni problem od proizvodnje i razmjene. Karakteristike kolaboracije ne prisiljavaju tvrtke ka vertikalnoj integraciji, nego bli~im odnosima i intenzivnijom meusobnom interakcijom. 7.3. Implikacije ekonomike transakcijskog troaka na maloprodajnu strukturu Primjena ekonomike transakcijskog troaka na maloprodajnu strukturu preoblikuje odnos trgovca na malo i dobavlja a pri emu se vei dio tr~iane odgovornosti prenosi s trgovca na dobavlja a. Lokacija je izvor glavnog (najveeg) transakcijskog troaka u trgovini na malo. Kad bi potroaa  nabavljao uobi ajene proizvode na tr~iatu, njegov transakcijski troaak (troaak cjenovnog mehanizma) usred dislociranih proizvoa a bio bi daleko vei od same vrijednosti proizvoda (mlijeko, pivo, pekmez). Osiguravanjem viae proizvoda na jednu lokaciju, konkurencija pritiae trgovca na malo na ato manji transakcijski troaak te jedne lokacije. Smanjenje oportunitetnog troaka direktne kupnje od proizvoa a  bez intermedijara  mo~e se postii u konkurentnom odnosu samo pri kolaborativnom partnerstvu gdje e se meusobni transakcijski troakovi minimizirati, odnosno aktivnosti troakovno ekonomizirati. Resursi trgovca na malo su informacije o tr~iatu krajnjih potroaa a, na in pristupa kupcima, poznavanje kombinacije asortimana proizvoda na policama itd., ato je njihova konkurentna kompetentnost u odnosu na dobavlja a (veletrgovca, proizvoa a). Organizirati dodatne aktivnosti u maloprodajnoj strukturi koje nisu u bliskoj vezi s onim osnovnim vezanim za ovu djelatnost, prema Teoriji transakcijskog troaka, snizit e marginalnu korisnost i time poskupljivati maloprodajnu cijenu proizvoda. S jedne strane moderno tr~iate, s rastom diverzifikacije i specijalizacije proizvodnje i stvaranjem novih proizvode ije karakteristike zahtijevaju nove pristupe, tra~i od trgovca na malo spomenute dodatne kompetencije i aktivnosti, a s druge strane je cjenovna konkurencija. Optimizirati resurse u takvim uvjetima zna i uspostaviti tr~iani odnos s partnerom u kojem e se njihove specijalizirane kompetentnosti komplementirati po mogunoau na dugi rok jer tra~enje odgovarajueg partnera reprezentativni je izvor transakcijskog troaka. Tra~enje partnera, dogovaranje i sklapanje kolaborativnog odnosa izmeu dobavlja a i trgovca izvor je transakcijskog troaka, meutim njegovoj redukciji poma~e informacijska transparentnost tr~iata  Internet. Meutim, samo funkcioniranje kolaboracije te~i smanjiti taj transakcijski troaak tr~iata na ato manju razinu, jer se aktivnosti organiziraju pod uvjetima integrirane (dualne) organizacije i razmjene dobara u kojoj se trgovac specijalizira za najam polica. 8. Zaklju ak Moderna istra~ivanja ekonomike transakcijskog troaka uz pomo ugraivanja doprinosa u teoriju transakcijskog troaka, imaju vrlo velik zna aj na na ine i oblike koordinacije aktivnostima unutar tvrtki, izmeu tvrtki i ili openito izmeu tvrtke i tr~iata. Pristup transakcijskog troaka mo~e se primjenjivati na niz ekonomskih institucija, ovdje spomenuta razmjena u trgovini na malo pokazuje da transakcijski troaak, kao komponenta ravnopravna cijeni i kvaliteti, ovisi o marginalnoj vrijednosti preferencija kupaca. Napredak u informacijskoj tehnologiji pru~a mogunosti prodava ima da "pribli~e" svoje proizvode kupcima. Smanjenje tr~iane odgovornosti za proizvod, koja je predstavljena kao prijenos proizvodnih aktivnosti/odgovornosti na partnere ali s prisutnom koordinacijom, omoguava dodatnu specijalizaciju ve postojeih organizacijskih kompetencija ato je o ito predispozicija za konkurentnost. Kolaborativno partnerstvo ima za cilj integrirati poslovne procese ato boljom utilizacijom informacijske tehnologije i poveanjem u inkovitosti koordinacije aktivnostima. Time bi smanjiti transakcijske troakove razmjene dobara i usluga. Model odreivanja maloprodajne cijene proizvoda u predstavljenim uvjetima suvremenog tr~iata  gdje su bitni brzina i fleksibilnost - vrlo je bitan segment koji treba biti predmet daljnjih istra~ivanja oslanjajui se na doprinos ovog rada. LITERATURA: Alchian, A. A. [1981.]: Property Rights, Specialization and the Firm, University of California Department of Economics, Working paper No. 225, USA. Coase, R. H. [1937.]: The Nature of the Firm, Economica N. S., Vol. 4, UK. (objavljeno u zborniku Williamson, Masten: The Economics of Transaction Costs, Edward Elgar Publishing, 1999, USA, pp 1-22) Coase, R. H. [1988.]: The Nature of the Firm: Influence, Journal of Law, Economics and Organization, Vol. 4., No. 2. (Spring), Oxford, UK. Demsetz, H. [1997.]: The Economics of the Business Firm: Seven Critical Commentaries, Cambridge University Press, UK. Dunkovi, D. [2001]: Utjecaj varijabilnosti troaka informacije na koordinaciju u organizaciji, Ekonomski pregled, Vol.53, br. 5-6., Zagreb. Hess, J. D., et al [2002.]: Direct Marketing, Indirect Profits: Strategic Analysis of Dual-Channel Supply Chain Design, University of Illinois, USA. Nouwens, J., Bouwman, H. [2001.]: The Use of Information and Communication Technology to Create Network Organization, University of Amsterdam, The Netherlands. Simon, H. [1991.]: Organizations and Markets, Journal of Economic Perspectives, Vol. 5., No. 2. (Spring), e-JEP, USA. Taylor, S. K. [2001.]: Human Society and the Global Economy, Atomic Dog Publishing, USA. Tyagi, R. K. [2002.]: Technological advances, Consumer Transaction Costs, and Consumer Welfare, University of California, USA. Wigand, R. R., Benjamin, R. I. [2001.]: Electronic Commerce: Effects on Electronic Markets, Syracuse University, USA. Williamson, O. E., [1971.]: The Vertical Integration of Production: Market Failure Considerations, American Economic Review, LXI (2), USA. (objavljeno u zborniku Williamson, Masten: The Economics of Transaction Costs, Edward Elgar Publishing, 1999, USA, pp 23-35) Williamson, O. E., [1985.]: The Limits of Firms: Incentive and Bureaucratic Features, iz djela The Economic Institutions of Capitalism, Free Press, USA. (objavljeno u zborniku Williamson, Masten: The Economics of Transaction Costs, Edward Elgar Publishing, 1999, USA, pp 151-180) PAGE  PAGE 7 Q 1 1 broj kupaca cp vrednovanje kupca, v To introduce the market relations through contribution of transaction cost theory means to tackle an efficiency problem of market and transaction methods of goods and services. Firstly, the paper examines the evolution of economic thought "The New Institutionalism" following from "Chicago School" and the emergence of Transaction cost theory developed from it. The works of Nobel Prize winner R. H. Coase are the prominent sources of the paper, because his approaches are revitalizing in modern economic researches. Market is examined as a medium for coordinating market activities between firms respectively partnership relations. The paper defines, classifies and identifies the sources of transaction costs and answers on questions like: why is the essence of firm existence to attain as less as possible market responsibility? and how the transaction cost effects the integration of business processes? Pragmatic synthesis is based on theoretic framework of transaction cost emergence in retail structure. Keywords: market, firm, transaction cost, partnership, coordination Predstaviti tr~iane odnose, kroz razmatranje doprinosa teorije transakcijskog troaka, zna i dotai u inkovitost partnerskog odnosa i metoda transakcija robe i usluga. Prvo, rad razmatra evoluciju ekonomske misli "Novog institucionalizma" iz " ikaake akole" i stvaranje teorije transakcijskog troaka koja je iz nje proizaala. Radovi nobelovca R. H. Coasea ine znanstvene izvore rada, jer njegovi stavovi do~ivljavaju revitaliziraju u suvremenim ekonomskim istra~ivanjima. Tr~iate se promatra u suatini kao medij koordiniranja ugovornih aktivnosti meu tvrtkama, odnosno odvijanja partnerskih odnosa. U radu se definira, klasificira i identificiraju izvori transakcijskih troakova i odgovara na pitanja: zaato je suatina postojanja tvrtke postii ato manju tr~ianu odgovornost? i kako transakcijski troaak utje e na intenzitet integracije poslovnih procesa?. Pragmati na sinteza je utemeljena na teorijskom okviru nastanka transakcijskog troaka u maloprodajnoj strukturi. Klju ne rije i: tr~iate, tvrtka, transakcijski troaak, partnerstvo, koordinacija EKPUUU[bfnjpjjy,ʋ6  & F p# & F p#^` p#TVXZ̆ΆІ Җ4RĹĔĹrjf^S^S^HShs5\mHsHhs6]mHsHhsmHsHhshsmH sH &jhsCJUmHnHsH tH ujhsEHUmHsH1jHA hsCJOJQJUVmH nH sH tH hs6H*]mHsHhs6]mHsHhsmHsHjhsUmHsHjhsEHUmHsH1jGA hsCJOJQJUVmH nH sH tH VĠ`ʢXtv λ$a$ Wd] ^`W  & F p# p#t <4f*n(rH "RJ@:*0FV hsCJhP0JmHnHu hs0Jjhs0JUhs6CJ] hsCJhs6CJ]mH sH hsCJmH sH hsmHsHhshsmHsH?jnx p#&`#$$ & Fd8^`a$ & Fd8^` "LNPRTVX>`d p# $da$$a$ x "HJX>PR`~ ɻvl\OBhs5B*CJ\phhs6B*CJ]phhs56B*CJ\]phhsB*CJphhs6CJ] hsCJ!hs5B*CJ\mH phsH !hs6B*CJ]mH phsH 'hs56B*CJ\]mH phsH hsB*CJmH phsH hsCJmH sH hs6CJ] hsCJhs hs6]hs6CJH*]hs6CJ]  & Fd8^`2 001}. A!"#$4% 301}P. A!"#$%S Dd@J  C A? "2}UDQs'aYD`!QUDQs'a ` xڕPJA}3%BDOE4u1:Q?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRoot Entry F '  Data WordDocumentiObjectPool SY  ' _1107249148 F SY  SY Ole CompObjfObjInfo  FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q-l  v"cp>0 FMicrosoft Equation 3.0 DS EqEquation Native I_1107249294 F SY  SY Ole CompObj fuation Equation.39q-h v"cp=0Oh+'0X0|     ,8@HPMEkonomika transakcijskog troka: razvoj ObjInfo Equation Native  I1Table}SummaryInformation( okvira modernog trinog partnerstvaiznanstven radsamr. sc. Dario DunkovigAtrite, troak, transakcijski troak, partnerstvo, koordiancijapar<lanak predan u urednitvo Ekonomskog vjesnika 11.03.2003. NormalpDariop27iMicrosoft Word 10.0@))@y@̣{@ ՜.+,0H pDocumentSummaryInformation8xCompObjjx  )mmA MEkonomika transakcijskog troka: razvoj okvira modernog trinog partnerstva Title  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qT@T Normal$dhxa$CJOJQJ_HmHsHtH Heading 14$$n7hh7$8$@&]n^7`a$"569@B*CJ"aJph3ftH rr Heading 20$$nd@&]n^`a$B*CJOJQJph Heading 34$$7dh@&]^7`a$9B*CJOJQJ\aJph`` Heading 4$$d7$8$@&a$5:CJ\^JaJB@B Heading 5$@&5\mHsHJJ Heading 6$d@& CJOJQJJ@J Heading 7$$@&a$5B*\phT@T Heading 8$$d @&a$56CJ\]D @D Heading 9 $$@&a$ 5CJ\DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List bQb Body Text 3,Disertacija$dh]a$CJ:B: Body Text$a$:\h>h Title.$QSsdh]Q^S`sa$9@CJ"OJQJY(J)@!J Page Number@CJOJQJY(mH sH j2j  Footnote Text&5$7$8$9DH$^`@CJOJQJVJBV Subtitle$d,a$5CJOJQJ\aJ@@R@ Header  p# CJOJQJa BStil Naslov 1 + Lijevo: 0 cm Prvi redak: 0 cm Desno: -005 cm...5CJ OJQJB @rB Footer$ p#a$mH sH RYR  Document Map-D M OJQJ^J8P@8 Body Text 2$a$ 234567p        234567p      4%QRv   =x#} , % S" $'***-H05066-7'::<CEAG%LMQ T TIT)VWWWX\J]]]]&^Gcfgh@jjjjjkll2nnoqrQtbvcvv{|^5Ì̏bQ2דؓEĜ"ʤ6`R;<=>?@e<u,/vP9$ B&/01<=>?@ACDFGIJVWZ[pqrstuviz0000000000000000000000000H0H0H0H000000000000x00x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x 0x00H0H00000000H00000000H0000 0M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90Oy00 My00My00@0@0My00 0LM90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90&?M90M90@M90` #T w|  4xE xz{}~yCWY:: !!8@b(  ~N L FN  Z  3 L FN ZB  S D -  ZB  S D[ }Z  3 N TB B C D l  c $C l   c $Y~  l   c $Ht ; 0  l   c $<*aP l   c $ T  C pCж H  # 0*  B S  ? r!9t[!|t35 tx{ lQy{ !z{ ^X{{ ,Q|{ t!}{ !~{ ?WYno $%P =>#|} + , $ % RS! " $$''****I,,--G0H055/60666,7-7&:':::<<CCEE@GAG$L%LMMQQT THTIT(V)VWWWWWWXX\\I]J]]]]]]]%^&^FcGcffgghh?j@jjjjjjjkkllll1n2nnnooqqrrPtQtavcvvv{{||]^45ŒÌߎˏ̏abPQ12֓ؓ™0EÜĜ!"ɤʤ56_`QR:@de;<tu+,./uvOP89# %&.1;3333Y=>KU[j͉ΉՉCZ%&>?Dario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDario DunkoviDarioO" 0P >N`Ld6BњN6xx\,/d6B0P H7,@^@`@v@@@@Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial9GaramondkEgyptian505 Md BTTimes New RomaneEgyptian505 BTTimes New Roman?5 z Courier New[Egyptian505 Lt BTGeorgia5& z!Tahoma;Wingdings"1 :s&{&J;sq994d 2QH?PLEkonomika transakcijskog troaka: razvoj okvira modernog tr~ianog partnerstva znanstven rad@tr~iate, troaak, transakcijski troaak, partnerstvo, koordiancijamr. sc. Dario DunkoviDariodeleteT