Naslov
Dubinska ekologija: Ideje i dosezi u odnosu na suvremene bioetičke trendove
(Deep Ecology: Ideas and Achievements in Relation to the Contemporary Bioethical Trends)

Autori
Sandra Mijač

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
20.07

Godina
2016

Stranica
44

Mentor
Doc. dr. sc. Iva Rinčić, prof. soc. et croat.

Ključne riječi
Priroda ; ekološka kriza ; ekološki pokreti ; dubinska ekologija ; bioetika ; zaštita prirode i okoliša.
(Nature ; ecological crisis ; environmental movements ; deep ecology ; bioethics ; environmental and nature protection.)

Sažetak
CILJ: Objedinjavajući pristupe u odnosu čovjeka prema prirodi, cilj rada bio je prikazati kako je taj odnos postao ugrožen. Prije analiziranja uzroka koji su doveli do ugroženosti odnosa, uvodni dio iznosi kratak povijesni pregled čovjekova shvaćanja prirode i korištenja njome od početaka čovjekova života na Zemlji. Uvidjeti ekološku problematiku, okupljenu u pojam ekološke krize, objasniti ekološku krizu – što ju je uvjetovalo i koje su posljedice. Također, ustvrditi kako su znanost i tehnika utjecali na društveni napredak te demistificirati sintagmu „znanstveno-tehničke“ revolucije naspram procesa „onaučavanja“. Predstaviti dubinsku ekologiju i njeno određenje i u kojem smislu je ona najradikalniji ekologistički pokret 20. stoljeća. Cilj je ustvrditi ima li dubinska ekologija svoje opravdanje u promjeni svijesti čovjekova odnosa prema sebi samome i prirodi. Upućivati na međupovezanost bioetike kao nove ekološke etike i veze s dubinskom ekologijom, ali i drugim ekološkim pokretima, gdje bioetika u svojoj kontekstualizaciji naglašava promjenu gledanja na život, stvaranje znanja i propitkivanje vlastitih djelovanja u društvu te promatranje događaja iz različitih kutova. Naglasiti kako je čovjek ne samo djelatno, nego i odgovorno biće i u pojmu odgovornosti može razvijati promjenu paradigme – biti odgovoran za sav život. Prikazati kako i koliko se provodi zaštita prirode i okoliša, koja u svojoj kompleksnosti prelazi ekologiju. Iznositi problematiku koja je trenutno aktualna, a konkretno se odnosi na moguć sporazum između Europske unije i SAD-a, koji izaziva polemike i zabrinutost, ne samo hrvatske javnosti. METODE: analiza sadržaja, komparativna metoda. REZULTATI: na temelju dobivenih rezultata, rad ukazuje na potrebu kreiranja nove etike – nove bioetike, koja bi mogla donijeti sustav vrijednosti za sva živa i neživa bića, koji bi bio općenit za sve. Potrebna je promjena paradigme koja čovjeka shvaća kao dio prirode, a ne suprotstavljenog njoj, kako bi se što uspješnije pristupilo rješavanju ove složene problematike. ZAKLJUČAK: osim što Zemlja stari, čovjek ju je dodatno „postarao“, oslabio, prenapučio – vođen napretkom i daljnjim razvojem. Stvorio je alate koji mogu služiti još mnogim generacijama koje imaju doći, posjeduje mnoge vještine, ali u odnosu prema prirodi je zakazao. Potreban je potpuni zaokret u čovjekovoj svijesti kako bi se zaista shvatilo da potreba za sigurnim staništem nije „samo“ potreba biljaka i životinja jer one bez nas mogu, dok mi ljudi bez njih ne možemo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Sociologija, Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA