Naslov
Prevencija alergijskih bolesti uzrokovanih prašinskim grinjama
(Prevention of the allergic diseases caused by dust mites)

Autori
Macan, Jelena ; Kanceljak-Macan, Božica ; Milković-Kraus, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
IX Kongres obiteljske medicine / Tiljak, Hrvoje; Petric Dragomir - Dubrovnik : Hrvatska udružba obiteljske medicine (HUOM), 2002, 241-245

Skup
IX Kongres obiteljske medicine

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 09.05.2002. - 11.05.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
alergijske bolesti; grinje; prevencija; obiteljska medicina
(allergic diseases; dust mites; prevention; family medicine)

Sažetak
Grinje su poznati izvori potentnih alergena iz prašina različitih unutarnjih prostora.Proteinski dijelovi tijela grinje, kao i njezini sekreti, djeluju u ljudskom organizmu kao alergeni uzrokujući u osjetljivih osoba aktivaciju i proliferaciju specifičnih klonova Th limfocita i posljedičnu produkciju specifičnih IgE protutijela. Alergijska reakcija najčešće se odvija na sluznici dišnog sustava, koži, konjuktivi i sluznici probavnog sustava, a najčešće kliničke manifestacije senzibilizacije na grinje su alergijski rinitis i konjunktivitis, astma, atopijski dermatitis i urtikarija. Epidemiološke studije pokazuju povezanost razine alergena grinja u okolišu, pojave senzibilizacije na grinje i pojave simptoma alergijskih bolesti, prvenstveno astme i alergijskog rinitisa. Od strane Svjetske zdravstvene organizacije još 1988. godine ustanovljene su razine za glavni alergen vrste Dermatophagoides pteronyssinus (Der p 1) u okolišu rizične za zdravlje.Kontrola izloženosti grinjama u unutarnjem okolišu provodi se mikroskopkom identifikacijom i brojenjem grinja te imunoenzimatskim (ELISA)određivanjem razine alergena grinja u uzorcima prašina. Prevenciju alergijskih bolesti uvjetovanih grinjama dijelimo u primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna prevencija podrazumijeva mjere za sprečavanje nastanka ili smanjenje rizika za nastanak senzibilizacije na grinje. Provode se od ranog djetinstva u rizičnim obiteljima (obitelji s pozitivnom anamnezom za atopiju), a osnovne mjere su dojenje, izbjegavanje duhanskog dima i kontakta sa kućnim životinjama, uz kontrolu izloženosti grinjama. Sekundarna prevencija odnosi se na sprečavanje nastanka ili pogoršanja simptoma u već senzibiliziranih osoba. Ovdje na prvom mjestu treba spomenuti određivanje razine alergena grinja, te postupke za njihovo smanjenje u okolišu (redovito usisavanje, adekvatna vlažnost i ventiliranost prostorija, iskuhavanje rublja,i sl.Tercijarna prevencija odnosi se na farmakološku terapiju simptoma alergijske bolesti uz određivanje razine izloženosti grinjama u okolišu i provođenje mjera za smjanjenje te izloženosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA