Pregled bibliografske jedinice broj: 842153
Kako mjeriti medijsku informiranost? Analiza konceptualnih i metodoloških problema i korelata
Kako mjeriti medijsku informiranost? Analiza konceptualnih i metodoloških problema i korelata // Medijske studije, 7 (2016), 13; 4-24 doi:10.20901/ms.7.13.1 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 842153 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako mjeriti medijsku informiranost? Analiza
konceptualnih i metodoloških problema i korelata
(How to Measure Media Information Knowledge?
Analysis of Conceptual and Methodological
Issues and Correlates)
Autori
Blanuša, Nebojša ; Ljubotina, Damir
Izvornik
Medijske studije (1847-9758) 7
(2016), 13;
4-24
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
medijska informiranost ; mjerenje informiranosti ; validacija ; profesionalna znanja
(media information knowledge ; measurement of information knowledge ; validation ; professional knowledge)
Sažetak
Medijska pismenost jedna je od središnjih kompetencija pojedinca u suvremenom društvu, a medijska informiranost jedan je od njezinih ključnih aspekata. U ovom radu autori operacionalno definiraju konstrukt medijske informiranosti te ga određuju u odnosu na srodne konstrukte općeg obrazovanja, opće kulture i opće informiranosti. Nadalje, analizirani su metodološki problemi mjerenja medijske informiranosti, tj. izrade i validacije testova za ispitivanje medijske informiranosti. Na uzorku od 388 kandidata za diplomski studij novinarstva analizirana je razina medijske informiranosti prema različitim područjima sadržaja, provjerene su metrijske karakteristike Testa aktualne (medijske) informiranosti te je ispitana povezanost medijske informiranosti s nizom korelata: spolom, prosječnom ocjenom na studiju, Testom profesionalnih znanja novinara, poznavanjem stranih riječi, stranih izraza i frazema te poznavanjem pravopisa i gramatike. Viši rezultati u Testu aktualne informiranosti povezani su s boljim rezultatima u Testu profesionalnih znanja novinara, s nekim aspektima općeg obrazovanja, kao što su poznavanje stranih riječi i stranih izraza i frazema, te je utvrđeno da muškarci ostvaraju nešto više rezultate. Niska povezanost utvrđena je s prosječnom ocjenom na preddiplomskom studiju novinarstva, dok povezanost s poznavanjem pravopisa i gramatike nije utvrđena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Health and Safety Science Abstracts
- ERIH PLUS
