Pregled bibliografske jedinice broj: 841771
Bunjevačko podgorski identiteti kroz interakcije sa susjednim zajednicama
Bunjevačko podgorski identiteti kroz interakcije sa susjednim zajednicama // Podgorje: polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana
Senj, 2016. str. 14-14 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 841771 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bunjevačko podgorski identiteti kroz interakcije sa susjednim zajednicama
(The Identities of Velebit Foothills' Bunjevci through Interaction with Neighbouring Communities)
Autori
Černelić, Milana ; Rajković Iveta, Marijeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Podgorje: polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana
/ - Senj, 2016, 14-14
Skup
Podgorje: polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana
Mjesto i datum
Senj, Hrvatska, 13.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
identitet; Bunjevci; Velebit
(Identities; Bunjevci; Velebit)
Sažetak
Izlaganje se temelji na kvalitatvnim istraživanjima koja su provedena od 2007. do 2010. godine na području velebitskog Podgorja u okviru dvaju znanstvenih projekata posvećenih etnokultunom oblikovanju i identitetu Bunjevaca. U izlaganju ćemo dati osvrt na interakcije Podgoraca sa susjednim zajednicama prilikom individualnih razmjena, trgovina, susreta na sajmovima, gospodarskih djelatnosti, te odlazaka na privremene i sezonske radove. Komunikacija stanovnika s istraživanog prostora ostvarivala se sa susjedima s druge strane Velebita odnosno s Ličanima, stanovništvom u priobalnom dijelu (Primorcima), i sa otočanima (budulima): Pažanima i Rabljanima. Obitelji koje su se više bavile trgovinom imale su prijatelje u drugim zajednicama, kod kojih su noćili, napojili tegleće životinje, ostavili stvari na čuvanju i sl. Kod selidbi na ljetne stanove na područja gdje su bili i stalni stanovnici stanovništvo je razmjenjivalo kulture koje nisu uspijevale na drugim nadmorskim visinama, primjerice iz obalnih područja nosili su bademe (mendule), rani krumpir i sl. i mijenjali ga za žito, stajski gnoj. Istraživanju konstrukcije bunjevačkog identiteta, međuodnosa Mi i Oni, pristupamo višedimenzionalno razmatrajući objektivne i subjektivne aspekte susjednih zajednica u gotovo svakodnevnim interakcijama tijekom 20. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb