Naslov
Uskličnost i načini njezina izražavanja u hrvatskome književnom jeziku
(Exclamativity and its expression in the Standard Croatian Language)

Autori
Smajić, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
17.10

Godina
2001

Stranica
108

Mentor
Silić, Josip

Ključne riječi
uskličnost; tipologizacija uskličnih rečenica; obavijesno ustrojstvo usklične rečenice; uzvici
(exclamativity; typology of exclamatory sentences; functional sentence perspective of exclamatory sentences; interjections)

Sažetak
Pregledom kroatističke i dijela slavističke literature dolazi se do spoznaje da je proučavanje uskličnosti dugo vremena bilo svedeno u okvire komunikacijskih vrsta rečenica. U našem se jezikoslovlju tek u posljednjih dvadesetak godina razgraničuju tri osnovna pristupa rečenici (rečenica kao gramatička, obavijesna i semantička jedinica), što omogućuje uspostavljanje temeljnih kriterija između ostaloga i za opis uskličnosti te načina njezina izražavanja. Stanje kakvo je zabilježeno u normativnoj literaturi uspoređuje se s korpusom što ga čine primjeri iz suvremenih književnih tekstova. Opis odnosa uskličnosti i aktualnoga članjenja rečenice naglasio je značenje subjektivnoga (obrnutoga) reda članova u uskličnoj rečenici. Dakako, riječ je o komunikativnom redoslijedu, kojemu je svojstvena kontekstualna uključnost. Uskličnim se rečenicama stoga pristupilo kao dinamičnim jedinicama, jer su one ovisne o surječju i/ili situaciji, što podrazumijeva pristup na razini teksta. Kako dakle rečenica ne dobiva svoj smisao u sebi samoj, nego izvan sebe, u nadrečeničnom jedinstvu, posebno se naglašava redoslijed članova usklične rečenice jer je on jedan od presudnih pokazatelja povezanosti jedne rečenice s drugom u nedrečeničnom jedinstvu. Usklici predstavljaju usklična sredstva, a dadu se razvrstati s obzirom na međusobne semantičke, sintaktičke i morfološke razlike. Usklične rečenice moguće je tipologizirati unutar komunikacijskih vrsta, jer je neprijeporno da se uskličnošću mogu obilježiti i sve vrste neuskličnih rečenica. Također se uočavaju prepoznatljiva strukturna obilježja uskličnosti, stoga se odvajaju usklične rečenice čiju jezgru čine usklici od uskličnih rečenica bez usklika, a tima se posljednjima posvećuje posebna pozornost u daljnjoj razdiobi. One se naime svrstavaju s obzirom na svoju članjivost. Sa svim navedenim vrstama usklici se mogu kombinirati u jednu uskličnu rečenicu, a isto tako i sami mogu činiti uskličnu rečenicu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA