Naslov
Promjene u dobnom sastavu stanovništva Hrvatske kao indikator demografskog starenja i čimbenik opadajuće demoreprodukcije
(Changes in Age Structure of the Population of Croatia as the Indicator of Demographic Ageing and reducing demoreproduction)

Autori
Živić, Dražen ; Turk, Ivo ; Šimunić, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Čovjek i smrt Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup / Markešić, Ivan - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko Katoličko sveučilište ; Udruga Posmrtna pripomoć, 2017, 531-550

ISBN
978-953-7964-55-9

Skup
Čovjek i smrt

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2016. - 16.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dobna struktura ; starenje stanovništva ; depopulacija ; Hrvatska
(Age Structure ; Population Ageing ; Depopulation ; Croatia)

Sažetak
Starenje stanovništva kao posljedica niskog fertiliteta i nataliteta, selektivne emigracije (po dobi), ali i produljenja ljudskoga vijeka zbog pozitivnih učinaka razvoja u suvremeno doba, jedan je od osnovnih čimbenika demografskog razvoja koje za sobom sve viπe donosi niz različitih izazova i sve teže rješivih društvenih i ekonomskih problema. Indikatori trenda, kao i analitički uvid u uzroke promjena u dobnom sastavu stanovništva Hrvatske unatrag viπe od pola stoljeća (1953.—2011.) jasno ukazuju da je Hrvatska u proces demografskog starenja ušla tijekom 1960-ih godina, usporedno s pojavom prvih evolutivnih depopulacijskih procesa (reprodukcijska depopulacija od 1958. i generacijska depopulacija od 1968.) te da od tada (a naročito od 1991. i pojave prirodnog pada stanovništva) starenje snažno progredira sa sve nepovoljnijim dalekosežnim posljedicama. Na temelju dosadašnjih trendova kao i izrađenih projekcija stanovništva Hrvatske realnom se čini mogućnost potpune inverzije dobnog sastava u kojemu će naraštaji stariji od 65 pa i 75 godina života biti zamjetno brojniji od dječje populacije (do 14. godine života). U tom kontekstu demografsko starenje postaje ne samo jedan od mnogih, nego najvažniji čimbenik ukupne i prirodne depopulacije u kojoj se Hrvatska nalazi već više od dva desetljeća, ali je ujedno i važan destabilizirajući činitelj ekonomskog razvoja i društvene stabilnosti što se najjasnije ogleda u sve većim izazovima glede mirovinske, socijalne i zdravstvene skrbi starih osoba. Iako razina demografske ostarjelosti u Hrvatskoj prostorno nije potpuno ravnomjerna, ona je sve prisutniji oslonac homogenizacije Hrvatske s obzirom na negativne demografske procese, trendove, odnose i strukture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA