Naslov
Mogućnosti proizvodnje ovčjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj
(Possibilities of sheep milk production in the Republic of Croatia)

Autori
Prpić, Zvonimir ; Mioč, Boro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik predavanja: 18. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH / - , 2016, 19-32

Skup
18. Savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH.

Mjesto i datum
Novalja, Hrvatska, 20.10.2016. - 21.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mužnja; ovca; prerada mlijeka; mljekara; obiteljsko gospodarstvo
(milking; sheep; milk processing; dairy plant; family farm)

Sažetak
U Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija mužnje ovaca i prerade ovčjeg mlijeka, odnosno proizvodnje ovčjeg sira i skute. Možemo slobodno reći da otkako postoje ovce na našim prostorima, od tada datiraju mužnja i prerada mlijeka. Budući da najveći dio ukupne hrvatske populacije ovaca čine grla (pasmine) kombiniranih proizvodnih odlika (meso-mlijeko-vuna), u velikom broju stada ovce se koriste za proizvodnju mesa i mlijeka. Koji će proizvod biti primaran ovisi o pasmini, stanju na tržištu te tradiciji i mogućnostima (potrebama) samog gospodarstva. Proizvodnja ovčjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj prvenstveno je organizirana u sustavima osrednjih ulaganja (ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstva) uz vrlo malu zastupljenost gospodarstava s intenzivnom proizvodnjom i visokim ulaganjima. Pritom se u hranidbi, mužnji i upravljanju reprodukcijom u mnogim stadima muznih ovaca, nažalost, nedovoljno primjenjuju suvremena znanja i tehnologije. Unatoč raspoloživom genetskom potencijalu i pozitivnim primjerima iz mediteranskih zemalja i povoljnoj otkupnoj cijeni mlijeka i danas je interes za proizvodnjom ovčjeg mlijeka slab te je relativno mali broj stada i ovaca obuhvaćen mužnjom što u konačnici rezultira manjom dohodovnošću (konkurentnošću) naših uzgajivača u odnosu na one iz Europske Unije budući da je najčešći proizvod jedno janje po ovci godišnje. Sukladno navedenome znatno je manja ukupna gospodarska važnost ovaca u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske. Stoga je jedna od karakteristika današnjeg ovčarstva na mnogim obiteljskim gospodarstvima neravnomjeran izvor dohotka tijekom godine kao posljedica reprodukcijske sezonalnosti ovaca i ne korištenja fiziološkog trajanja laktacije i za mužnju, odnosno proizvodnju mlijeka, a ne samo za sisanje i hranidbu janjeta. Međutim, zahvaljujući velikom uzgojnom i savjetodavnom radu te unaprjeđenju kapaciteta prerade ovčjeg mlijeka na mnogim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u mliječnom ovčarstvu je u posljednja dva/tri desetljeća učinjen ogroman iskorak i pozitivan trend. Iako je proizvodnja mlijeka još uvijek prilično neravnomjerno raspoređena (regionalnog karaktera), zahvaljujući, između ostaloga, i poduzetim aktivnostima u uzgojnom i savjetodavnom radu te unaprjeđenju prerade ovčjeg mlijeka na obiteljskim gospodarstvima, ovce danas muzu ne samo u područjima duge tradicije proizvodnje i prerade ovčjeg mlijeka (Pag i Istra npr.), nego i u kontinentalnim područjima (Varaždin, Čakovec, Daruvar, Voćin, Slatina, Virovitica, Grubišno polje, Požega, Udbina, Dalmatinska zagora…).

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA