Naslov
Odnos zagrebačkog oporbenog političkog tiska prema krizama vlada u Kraljevini SHS
(The attitude of the Zagreb opposition political press to crisis government in the Kingdom of SHS)

Autori
Šubic Kovačević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi: zbornik sažetaka / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.). - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti , 2016

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Parlamentarni izbori; Kraljevstvo SHS; zagrebačke novine; Dom; Hrvat; Riječ SHS i Jutarnji list
(Parliamentary elections; The Kingdom of SHS; Zagreb press; Dom; Hrvat; Riječ SHS/Riječ and Jutarnji list)

Sažetak
Razdoblje od 1918. do 1929. je specifično zbog parlamentarnih izbora koji su se provodili gotovo svake druge godine (1920., 1923., 1925. i 1927.). U izlaganju ću obraditi izbore i krize vlada u zagrebačkom oporbenom tisku Domu, Riječi i Hrvatu te u neutralnom informativno-političkom Jutarnjem listu. Analiza je obuhvatila 785 brojeva novina i 1494 priloga. U tom razdoblju bilo je sastavljeno 25 vlada, od čega je 10 puta za predsjednika vlade bio izabran Nikola Pašić, predsjednik Narodne radikalne stranke, četiri puta Nikola Uzunović, također član NRS-a, te po dva puta Stojan Protić (NRS) i Milenko Vesnić (NRS) i jednom Velimir Vukićević (NRS). Demokrati su imali priliku sastaviti vladu samo tri puta, dva puta 1919. i jednom 1924., i to na čelu s Ljubomirom Davidovićem. Priliku za sastavljanje vlade dobio je i slovenski političar Anton Korošec (27. srpnja 1927.) koji je bio predsjednik Slovenske ljudske stranke. Budući da je u tom razdoblju Narodna radikalna stranka bila vodeća stranka, oporbeni politički tisak ne donosi pozitivna stajališta o njoj i vladi. Dom i Hrvat su imali najviše priloga koji su imali negativno kritičko stajalište prema NRS-u i vladi, dok je Riječ imala nešto manje priloga s negativnim kritičkim stajalištem. Jutarnji list u svojim je prilozima izbjegavao kritiziranje druge stranke ili vlade te se uglavnom držao neutralne strane. To nam najbolje pokazuju rezultati analize u kojima je 20% priloga koji kritiziraju NRS i 20% gdje dominira pozitivno kritičko stajalište. Kod Doma imamo samo dva priloga u cijelom razdoblju koji su pozitivno pisali o NRS-u. Riječ ipak ima malo drugačiju situaciju nego Dom i Hrvat. Više od pola analiziranih priloga imalo je negativno stajalište prema vladi. Stajalište Riječi prema vladi se mijenjalo. Kad je DS bio u vladi tada je govorio pozitivno o njoj, a kad bi krenule predizborne kampanje, mišljenje o vladi i nije bilo najbolje. U 33% priloga stajalište Riječi prema vladi bilo je negativno. U 25% priloga to stajalište bilo je neutralno, dok je u 17% priloga bilo pozitivno. U 25% priloga nisam mogla odrediti stajalište prema vladi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA