Naslov
Značenje Vira u pomorsko-geografskom sustavu Jadrana u prošlosti
(The Significance of the Island of Vir in the Maritime-Geographic Adriatic System in History)

Autori
Kozličić, Mithad ; Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otok Vir

Urednik/ci
Magaš, Damir

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Općina Vir

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
255-276

ISBN
978-953-331-107-4

Ključne riječi
otok Vir, Hrvatska, Jadransko more, geografija, kartografija
(island of Vir, Croatia, Adriatic Sea, geography, cartography)

Sažetak
Otok Vir u zadarskoj otočnoj skupini tijekom prošlosti imao je veliko značenje u pomorsko- geografskom sustavu Jadrana. To je ponajprije bila posljedica njegove blizine Zadru, jednoj od ključnih prometnih točaka na sjeveroistočnoj obali Jadrana. S obzirom na to da su se u Zadru kao geografskom čvorištu sjekli brojni prometni pravci, ponajprije sjeveroistočna jadranska longitudinala s jednom od jadransko-dinaridskih transverzala zadarskim akvatorijem odvijao se intenzivan pomorskim promet. Dio tog prometa prolazio je uz otok Vir. S pomorskoga motrišta Vir je bio ponajprije važan kao mjesto mogućega sidrišta i zakloništa, ali, s obzirom na veličinu, broj stanovnika i gospodarske prilike, ne i kao značajno odredište. K tome, u virskim vodama osobito je značenje imao tjesnac koji je Vir odvajao od kopna (za koji se kasnije ustalilo ime Privlački gaz). Odraz pomorsko-geografskih značajki Vira može se dobro pratiti na starim kartama i u plovidbenim priručnicima, djelima namijenjenim ponajprije pomorcima, ali i drugim zainteresiranim korisnicima kojima su bili važni temeljni prostorni odnosi u području koje su istraživali ili su u njemu živjeli i obavljali različite društvene i gospodarske aktivnosti. Sadržaj karata i peljara, naime, zrcali kontinuirani razvoj geografskih i oceanografskih spoznaja o Viru i pripadajućem akvatoriju. Sve do početka 19. st. Vir je uglavnom prikazivan na preglednim kartama Jadrana i Dalmacije pa na njima, s obzirom na mjerilo i visok stupanj uopćavanja s tim u vezi, nije bilo moguće dati sve relevantne podatke koji bi pomorcima koristili pri planiranju i provedbi navigacijskih zadataka. Od početka 16. st., kada su izrađene prve karte s prikazima Vira (Pagano, oko 1530.) do sredine 17. st., uz neke iznimke (Janssonius, oko 1620.), Vir se na redovito kartografski prikazivao kao poluotok. Bez obzira je li to bilo točno, pomorcima je takav prikaz ukazivao na potrebu obilaska Vira pri plovidbi između Zadra i Nina. Od druge polovine 17. st. Vir se prikazivao kao otok, s time da je na kartama gotovo uvijek ispisano ime tjesnaca između Vira i kopna, ponekad uz napomenu da se tim prolazom može ploviti samo malim brodovima (Coronelli, 1688.) jer se radi o vrlo plitkom morskom prostoru (Zavoreo, 1811.). Početkom 19. st. Vir je bio obuhvaćen sustavnom, znanstveno utemeljenom, hidrografskom izmjerom koja je rezultirala modernom pomorskom kartom (1822.-1824.) i peljarom (1830.) u izdanju Vojno-geografskog instituta iz Milana. Krajem 19. st. obavljena je nova izmjera koja je rezultirala novim komplementarnim pomorsko-geografskim djelima – novim i vrlo detaljnim peljarom (1893.) te pomorskom kartom u krupnom mjerilu (1914.) u kojima je dano mnoštvo geografskih i oceanografskih podataka. Zapravo, u tim su djelima, sve do prvih znanstvenih istraživanja Vira koja je proveo D. Magaš (1976.), bili dani najbolji pregledi osnovnih geografskih značajki toga hrvatskog otoka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA