Pregled bibliografske jedinice broj: 841074
Nikola Šubić Zrinski u pravaškoj ideologiji 19. stoljeća
Nikola Šubić Zrinski u pravaškoj ideologiji 19. stoljeća // XIII. kroatistički kongres / Stjepan, Blažetin (ur.).
Pečuh: Zavod Hrvata u Mađarskoj, 2018. str. 238-246 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 841074 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nikola Šubić Zrinski u pravaškoj ideologiji 19. stoljeća
Autori
Karaula, željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
XIII. kroatistički kongres
/ Stjepan, Blažetin - Pečuh : Zavod Hrvata u Mađarskoj, 2018, 238-246
ISBN
6-987-98754-6
Skup
13. Međunarodni kroatistički znanstveni skup = 13. nemzetközi kroatisztikai tudományos konferencia
Mjesto i datum
Pečuh, Mađarska, 21.10.2016. - 22.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Nikola Zrinski ; nacionalno-integracijska ideologija ; pravaštvo ; Ante Starčević
Sažetak
Opće je mjesto hrvatske povijesti poznavanje činjenice da je pravaška nacionalno- integracijska ideologija Ante Starčevića nastala u drugoj polovici 19. stoljeća u sigetskom junaku Nikoli Zrinskom vidjela čovjeka koji je poginuo „braneći neprijatelje svoje domovine Hrvatske“ – tj. Habsburgovce i Habsburšku Monarhiju. Takav Starčevićev stav prema Zrinskom najizrazitije je došao na vidjelo kada se Starčević u hrvatskom Saboru 1866. suprostavio proslavi obilježavanja 300- godišnjice bitke kod Sigeta jer je u toj proslavi vidio „pletivo Austrije“ te da hrvatski narod nema razloga „svetkovati uspomenu na tog čovjeka Zrinskog, kojeg je Hrvatska rodila i obogatila, a on ju je zato tuđincem žrtvovao. Leonida pade braneć svoju domovinu, a taj Zrinski pogibe, braneć neprijatelje svoje domovine“. Dok se sva Hrvatska tada, a i sada, ponosila svojim junakom, Starčević je mrzio Zrinskog jer ga je odabrao da bude pouka, simbol pokoravanja Austriji, izdajicu svoga naroda, analogija biskupu Strossmayeru. Te stvari su u historiografiji dakako poznate. Međutim, manje je poznato gdje su korijeni takvog Starčevićevog shvaćanja i zašto je Starčević tako razmišljao.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb