Naslov
Biostatistika u određivanju planktonskih puževa
(Biostatistic determination of planktonic gastropods fossil species)

Autori
Bošnjak, Marija ; Sremac, Jasenka ; Vrsaljko, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Matematičke metode i nazivlje u geologiji. Zbornik radova. / Malvić, Tomislav ; Velić, Josipa - Zagreb : Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016, 57-68

ISBN
978-953-6923-36-8

Skup
Matematičke metode i nazivlje u geologiji 2016

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biostatistika ; Pteropoda ; baden ; Paratetis
(biostatistics ; Pteropoda ; Badenian ; Paratethys ; northern Croatia)

Sažetak
Biostatističke metode dragocjeno su pomagalo pri preciznoj determinaciji raznih svojti mekušaca unutar ''dijagnostičkog ključa'' na razini paleontološke vrste, te specifičnih morfometrijskih svojstava i korelacije s današnjim, živućim srodnicima. Puževi skupine Pteropoda prilagodili su se planktonskom načinu života u moru preobrazbom stopala u krila kojima plivaju. Pteropodi su sistematski podijeljeni u dva reda ; Thecosomata ili ''morski leptiri'', i Gymnosomata ili ''morski anđeli''. Recentni pteropodi su važni ekološki indikatori, posebice neke vrste roda Limacina, na kojima se danas istražuju posljedice zakiseljavanja oceana. U fosilnom obliku nalaze se najčešće pripadnici reda Thecosomata, koji imaju aragonitne kućice. Obilje fosilnih pteropoda u području nekadašnjeg Paratetis mora zabilježeno je u naslagama srednjeg miocena, podudarajući se s vremenom morskih transgresija tijekom badena. Najbrojniji taksoni u badenskim naslagama Paratetiskog mora pripadaju rodovima Limacina, Vaginella i Clio, koji su nađeni i u hrvatskom dijelu Panonskog bazenskog sustava (šira okolica Zagreba, Medvednica). Među navedenim rodovima neke se vrste zbog slične morfologije kućice i lošeg fosilnog očuvanja određuju na temelju biostatističkih metoda. Na primjeru nalaza badenskih pteropoda s područja Medvednice prikazana je upotreba matematičkih metoda u određivanju vrsta rodova Vaginella, Clio i Limacina. Vrste fosilnog roda Vaginella imaju stožaste kućice sličnog oblika te je razlikovanje vrsta otežano. Stoga se one određuju prema intraspecifičnim razlikama u rasponu apikalnog kuta kućice. Rodu Clio pripada nekoliko vrsta, među kojima se vrste C. pedemontana i C. fallauxi ističu po sličnosti strukture kućice. Važan kriterij za razlikovanje tih dviju vrsta je također apikalni kut. Uz njega se u odredbi vrste mogu primijeniti i mjerenja dodatnih geometrijskih elemenata kućice. Za razliku od rodova Vaginella i Clio, rod Limacina ima spiralne kućice. Unutar tog roda, ponekad je teško odrediti pronađene vrste L. gramensis i L. valvatina pa se primjenjuje umjetna granica, koju određuje omjer širine i visine kućice. Pored toga, mjere se i drugi elementi kućice te se primjenom biostatističkih metoda doprinosi razlikovanju tih vrsta i drugih vrsta roda Limacina. Poznavanje morfologije kućica pteropoda i primjene biostatistike u odredbi vrsta doprinosi paleoekološkim istraživanjima usporedbom fosilnih pteropoda s recentnim srodnicima. Učestalost nalaza fosilnih pteropoda u naslagama Panonskog bazenskog sustava omogućuje proširenje spoznaja o migracijskim putevima faune, a njihova povećana brojnost sugerira vremena značajnijih marinskih transgresija u badenu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA