Pregled bibliografske jedinice broj: 840276
Fizikalno-kemijske odlike uniflornih i multiflornih vrsta meda s područja RH
Fizikalno-kemijske odlike uniflornih i multiflornih vrsta meda s područja RH, 2014., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 840276 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fizikalno-kemijske odlike uniflornih i multiflornih vrsta meda s područja RH
(Physico-chemical properties of unifloral and multifloral honey types from Croatia)
Autori
Baić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
30.04
Godina
2014
Stranica
37
Mentor
Bubalo, Dragan
Ključne riječi
uniflorni med; multiflorni med; fizikalno-kemijski parametri
(unifloral honey; multifloral honey; physico-chemical parameters)
Sažetak
Zahvaljujući svojim klimatskim raznolikostima, Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju uobičajenih i raritetnih vrsta uniflornog i multiflornog meda. Međutim, sustavna i sveobuhvatna analiza navedenih vrsta meda nije provedena na području Hrvatske. Stoga je cilj ovog rada bio temeljem analize udjela vode, električne provodnosti i pH vrijednosti različitih vrsta uniflornog (bagremov, kestenov, lipov, kaduljin, vrijesov, ružmarinov, vriskov, te med od smilja, lavande, mandarine i amorfe) i multiflornog meda prikupljenih s područja Hrvatske usporediti s vrijednostima koje karakteriziraju dotične vrste meda na području Europe. Istraživanje je provedeno na 213 uzoraka koji su prema botaničkom podrijetlu svrstani u 11 uniflornih vrsta meda i 43 uzorka multiflornog meda. Na temelju analiza provedenih na uzorcima uniflornih vrsta meda, prosječno najniža pH vrijednost (3, 58) utvrđena je u uzorcima meda od amorfe i vriska, dok je najviša (4, 83) ustanovljena u uzorcima kestenova meda. U uzorcima multiflornog meda s područja Karlovačke županije utvrđena je prosječno najviša pH vrijednosti (4, 23), a najniža u uzorcima iz Istarske županije (3, 89). Najniža srednja vrijednost električne provodnosti ustanovljena je u uzorcima bagremova meda (0, 15 mS/cm), a najviša u uzorcima kestenova meda (1, 20 mS/cm). Praćenjem električne provodnosti u uzorcima multiflornog meda utvrđena srednja vrijednost bila je najniža u Istarskoj županiji (0, 46 mS/cm), a najviša u uzorcima iz Karlovačke i Zagrebačke županije (0, 67 mS/cm). Električna provodnost i pH vrijednost analiziranih uzoraka meda kretale su se u okvirima vrijednosti utvrđenih za uniflorne vrste meda u dostupnoj literaturi, što pokazuje da su vrijednosti odabranih fizkalno-kemijskih parametara analiziranih uzoraka u skladu s europskim kriterijima kakvoće. Manja odstupanja zabilježena u pojedinim uzorcima meda (po jedan uzorak ružmarina, mandarine, lavande i kadulje) zanemariva su s obzirom na potvrdu uniflornosti drugim analizama. Udio vode u medu je najvažniji parametar kvalitete meda kao pokazatelj njegove zrelosti i postojanosti, no nema značaj za određivanje botaničkog podrijetla jer je prije svega povezan s tehnološkim čimbenicima proizvodnje meda. Najniža srednja vrijednost udjela vode ustanovljena je u uzorcima meda od lavande (16, 0 %), a najviša u kestenovu i vriskovu medu (17, 8 %). Niska prosječna vrijednost udjela vode u analiziranim uzorcima meda (16, 69 %) ukazuje na visoku kvalitetu hrvatskog meda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)