Naslov
Arheobotanička analiza uzoraka iz kasnoavarodobnih grobova iz Nuštra (istočna Hrvatska)
(The Archaeobotanical Assessment of Grave Samples from the Avar Age Cemetery of Nuštar (Eastern Croatia))

Autori
Rapan Papeša, Anita ; Kenéz, Árpád ; Pető, Ákos

Izvornik
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (1330-0644) 32 (2015); 261-288

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
avarsko razdoblje ; Nuštar ; rekonstrukcija pogrebnih običaja ; makroarheobotaničke analize ; analiza fitolita
(Avar Age ; Nuštar ; reconstruction of burial customs ; macro-archaeobotany ; phytolith analysis)

Sažetak
Mikro- i makroarheobotaničke analize odabranih kasnoavarodobnih grobova s arheološkog nalazišta Nuštar provedene su kako bi se otkrila interakcija između pogrebnih običaja i biljaka kasnoavarodobnog (710.–810.) stanovništva u istočnoj Hrvatskoj. Tijekom istraživanja iz grobova je prikupljeno 108 uzoraka tla i sedimenta ; zbog velike količine zemlje uzorci su prikupljani s različitih dubina i položaja unutar zapuna. Osim toga, prikupljeno je i nešto malo manje od 100 cijelih posuda sa sadržajem. Dvadeset uzoraka iz zapuna grobova za makroarheobotaničke analize, kao i deset uzoraka zemlje iz posuda za mikroarheobotaničke analize izabrano je prema “razlikovnom ključu” (uzorci iz svih spolnih i dobnih skupina, te različitih tipova ukopa). Nijedan od uzoraka nije sadržavao velike količine sjemena ili ostataka plodova ; općenito ih se sve može obilježiti kao loše arheobotaničke cjeline. Identificirani biljni makroostaci odnose se na šest različitih žitarica i tri različite vrste korova. Žitarice čine 67, 31% ukupnog uzorka, korov čini 12, 50%, a preostalih 15, 38% hranu. Fitolitske analize pokazale su prisutnost fitolita povezanih sa žitaricama, ali većina uzoraka smatra se sterilnim. Na osnovi mikro- i makroarheobotaničkih istraživanja odabranih grobova kasnoavarodobnog groblja možemo pretpostaviti da upotreba biljaka u pogrebnim običajima na arheološkom nalazištu Nuštar nije igrala značajnu ulogu. U svjetlu prethodno proučavanih kasnoavarodobnih naselja i groblja u zemljopisnom okruženju (Karpatska kotlina i srednje Podunavlje) čini nam se da su u slučaju obrednog i grobnog konteksta proizvodi životinjskog podrijetla možda imali važniju ulogu.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA