Pregled bibliografske jedinice broj: 839762
Sinteza metaloorganskih polimera kobalta, nikla, bakra i cinka s 5-aminoizoftalnom kiselinom metodama starenja i mljevenja
Sinteza metaloorganskih polimera kobalta, nikla, bakra i cinka s 5-aminoizoftalnom kiselinom metodama starenja i mljevenja, 2015., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 839762 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sinteza metaloorganskih polimera kobalta,
nikla, bakra i cinka s 5-aminoizoftalnom
kiselinom metodama starenja i mljevenja
(Mechanochemical and aging synthesis of
metaloorganic polymers of cobalt, nickel,
copper and zinc with 5-aminoisophthalic acid)
Autori
Nikolić, Juraj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.10
Godina
2015
Stranica
64
Mentor
Cinčić, Dominik
Neposredni voditelj
Nemec, Vinko
Ključne riječi
5-aminoizoftalna kiselina ; mehanokemijska sinteza ; metaloorganski polimeri ; sinteza ubrzanim starenjem
(5-aminoisophthalic acid ; accelerated aging synthesis ; mechanochemical synthesis ; metalloorganic polymers)
Sažetak
Solvotermalnom sintezom priređeni su koordinacijski polimeri 5-aminoizoftalne kiseline i kobalta(II), nikla(II), bakra(II) i cinka(II). Sinteza navedenih materijala izučavana je i mehanokemijskom sintezom te metodom ubrzanog starenja. Mehanokemijski pokusi provedeni su u uvjetima suhog mljevenja i s dodatkom katalitičke količine otapala dok su reakcije ubrzanog starenja provedene na sobnoj temperaturi na 0% i 98% relativne vlažnosti te na povišenoj temperaturi (45 °C) na 98% relativne vlažnosti. Osim same sinteze u čvrstom stanju ispitivala se reaktivnost oksida, acetata i karbonata za sintezu navedenih materijala. Dobiveni produkti proučavani su metodama difrakcije rentgenskih zraka na polikristalnom i monokristalnom uzorku i termogravimetrije. Priređeno je osam produkata: tri s kobaltom(II), jedan s niklom(II), dva s bakrom(II) i dva s cinkom(II) te od kojih je pet poznato u literaturi. Utvrđena je reaktivnost polaznih reaktanata u čvrstom stanju u odnosu na polazni anion, polazni metal te samu metodu. Istraživanje je pokazalo kako su reakcije u čvrstom stanju dobra alternativa otopinskoj sintezi, cink(II) se pokazao najreaktivnijim, zatim kobalt(II), nikal(II) pa bakar(II). Prema vrsti polaznih spojeva reaktivnost metalnih oksida je najmanja, acetata najveća dok su karbonati nešto manje reaktivni od acetata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb