Naslov
Micetizam u Republici Hrvatskoj
(Mushroom poisoning in Republic of Croatia)

Autori
Jozinović Lešić, Antonija ; Parčetić-Kostelac, Ida ; Lešić, Mislav ; Jozinović, Antun ; Šubarić, Drago

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Hranom do zdravlja - zbornik sažetaka s 9. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa / Šubarić, Drago ; Jašić, Midhat - Osijek, 2016, 20-20

ISBN
978-953-7005-41-2

Skup
9. međunarodni znanstveno-stručni skup HRANOM DO ZDRAVLJA

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 13.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
trovanje gljivama; vrste otrovnih gljiva; simptomatologija; terapija
(mushroom poisoning; types of poisonous mushrooms; symptomatology; therapy)

Sažetak
Micetizam (trovanje gljivama) predstavlja čest oblik intoksikacije hranom, kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Od 5 000 vrsta viših gljiva, koliko ih raste u Europi, smatra se da je samo 60 vrsta otrovno, od čega je 7 smrtonosno. Premda je broj otrovnih vrsta relativno malen, statistike pokazuju da u Europi godišnje ima oko 10 000 slučajeva otrovanja, od čega mnogo smrtnih slučajeva. Najznačajnije vrste otrovnih gljiva u Republici Hrvatskoj su: zelena pupavka (Amanita phalloides), otrovna zavodnica (Omphalotus olearius), muhara (Amanita muscaria), crvenjača (Cortinarius orellanus), bljuvara (Russula emetica), ludara (Boletus satanas), panterova muhara (Amanita pantherina), zelenkasta vitezovka (Tricholoma flavovirens) i žućkasta pupavka (Amanita citrina). S obzirom na duljinu latencije i tip kliničkog sindroma micetizam se dijeli na micetizam s kratkom latencijom i micetizam s dugom latencijom. Prvi karakterizira pojava simptoma 1 – 4 sata nakon ingestije otrovnih gljiva, pri čemu dominiraju simptomi od strane gastrointestinalnog sustava (mučnina, povraćanje, abdominalni bolovi, dijareja i dr.), a u pravilu ima dobru prognozu. Drugi karakterizira pojava simptoma vezanih uz teško oštećenje jetre i bubrega (žutica, ascites, grčevi mišića, vrtoglavica, halucinacije, oskudno mokrenje i dr.), obično nakon 5, 12, 24 i više sati od ingestije otrovnih gljiva i u pravilu ima lošu prognozu, često i smrtni ishod. Potrebno je naglasiti kako kod micetizma nema specifičnog protuotrova za bilo koju vrstu otrovne gljive, nego samo suportivna terapija. Cilj ovog rada je ukazati na veliku učestalost i problem micetizma u kliničkoj praksi te povećati svijest ljudi o važnosti dobrog poznavanja gljiva prilikom branja, kao i pravilnog skladištenja, pripreme i konzumacije jestivih gljiva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA