Pregled bibliografske jedinice broj: 838977
Palijativna skrb oboljelom od demencije – gdje smo danas?
Palijativna skrb oboljelom od demencije – gdje smo danas? // Neurologia Croatica. Supplement, 65 (2016), Suppl. 2; 133-133 (domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 838977 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Palijativna skrb oboljelom od demencije – gdje smo
danas?
(Palliative care for person with dementia - where we
are today?)
Autori
Bilić, Petar ; Sušac, Jelena ; Križaj Grden, Aida ; Kalinić, Dubravka ; Mimica, Ninoslav
Izvornik
Neurologia Croatica. Supplement (1331-5196) 65
(2016), Suppl. 2;
133-133
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, sažetak, stručni
Ključne riječi
skrb ; palijativna ; demencija ; osoba ; bolesnik
(care ; palliative ; dementia ; person ; patient)
Sažetak
Palijativna skrb - “postupak koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji koje se suočavaju s problemima vezanim uz po život opasne bolesti, kroz prevenciju i olakšavanje patnje putem ranog otkrivanja i točne procjene te liječenje boli i drugih problema ; zičkih, psihosocijalnih i duševnih.” (Svjetska zdravstvena organizacija) Huntingtonova bolest (Korea) je neurode- generativni autosomno dominantni (kromosom 4) nasljedni poremećaj koji utječe na koordinaciju mišića i dovodi do mentalnog propadanja i karakterističnih simptoma u ponašanju. Na kromosomu 4 dolazi do višestrukog ponavljanja tripleta nukleotida CAG, koji kodira ugradnju aminokiseline glutamina u protein zvani hantingtin. Kod zdravih osoba se ovaj triplet ponavlja od 11 do 28 puta, a kod oboljelih 40 pa čak do 120. Bolesnici J.L., bjelkinji, 55 godina staroj, iako (tada još) bez neuroloških simptoma u dobi od 53 godine molekularno-genetičkom analizom potvrđena je Morbus Huntington. U obitelji je sedmero oboljelih od iste bolesti (otac i njegova tri brata, dva bratića i sestrična). Vrlo brzo započeto je liječenje po neurologu s haloperidolom, diazepamom i tetrabenazinom, a poslije s klonazepamom (umjesto diazepama) i kvetiapinom (umjesto haloperidola). Bolest rapidno progredira te je obilježena izraženim koreatskim pokretima koji ju onemogućuju u obavljanju uobičajenih životnih aktivnosti, ali i psihijatrijskim simptomima - smetenošću, dezorganizacijom, paranoidnošću. Na prvu hospitalizaciju u Kliniku za psihijatriju Vrapče, bolesnica je upućena iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb prema teritorijalnoj pripadnosti, gdje je po demisiji s hospitalnog liječenja nastavljeno liječenje ambulantnim putem - sve do smrti u 55-oj godini života. Smrt je nastupila gušenjem bolusom hrane, a što je bila četvrta po život opasna as ksija. Kako u mnogim drugim bolnicama, tako odnedavno i u Klinici za psihijatriju Vrapče postoji 15 kreveta predviđenih za pružanje palijativne skrbi. Međutim, često ne postoji adekvatno osposobljen palijativni tim koji bi pružao adekvatnu skrb oboljelima u terminalnoj fazi života, posebice kada je psihijatrijska simptomatika u komorbiditetu sa somatskim bolestima. Iako Klinika za psihijatriju Vrapče još uvijek nije u potpunosti osposobljena za zbrinjavanje somatskih bolesnika u terminalnoj fazi života, često oboljeli traže pomoć upravo u ovoj bolnici, gdje uspijevaju dobiti u tom trenutku najbolju skrb.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Presented as a poster at CROCAD-16, Tučepi, Croatia,
5-8.10.2016.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče