Pregled bibliografske jedinice broj: 838686
Zbivanja na Jadranu kao odraz lokalne i regionalne geopolitičke situacije tijekom 16. i 17. stoljeća
Zbivanja na Jadranu kao odraz lokalne i regionalne geopolitičke situacije tijekom 16. i 17. stoljeća // Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi / Agičić, Damir - Galović, Tomislav - Holjevac, Željko (ur.).
Zadar: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016. str. 144-144 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 838686 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zbivanja na Jadranu kao odraz lokalne i regionalne geopolitičke situacije tijekom 16. i 17. stoljeća
(Events on the Adriatic as a reflection of local and regional geopolitical situation in the 16th and 17th centuries)
Autori
Pavić, Milorad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
/ Agičić, Damir - Galović, Tomislav - Holjevac, Željko - Zadar : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016, 144-144
ISBN
978-953-57296-1-7
Skup
V Peti kongres hrvatskih povjesničara: Krize sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
rani novi vijek; geopolitička situacija; istočni Jadran
(early modern period; geopolitical situation; East Adriatic)
Sažetak
Jadran kao najsjeverniji ogranak Sredozemnog mora duboko se uvukao u europsko kopno. S obzirom na značaj Mediterana kao poveznice među trima kontinentima, time je i važnost Jadrana oduvijek bila velika. Zbog takvog povoljnog položaja i geostrateškog značenja koje je iz toga proizlazilo, jadranski prostor je kroz povijest neprestano bio predmetom presizanja različitih regionalnih i kontinentalnih sila. Na početku ranog novog vijeka njegovo značenje je u tom pogledu bilo još i veće zbog prisutnosti Osmanskog Carstva na prostoru jugoistočne Europe. Mletačka Republika je vrlo rano počela svojatati taj prostor nastojeći zagospodariti čitavim njegovim područjem, kako sjevernim tako i njegovim južnim dijelom što ju je dovodilo u česte sukobe s ostalim regionalnim silama u okružju. Na sjeveru je to bilo Sveto Rimsko Carstvo, kasnije Habsburška Monarhija, a na jugu Osmansko Carstvo čiji je bila talac zbog ekonomskih interesa i pomorske trgovine s Levantom. Mletačka Republika nije mogla stalno s uspjehom odolijevati pritiscima sa strane bilo u vojnom, političkom ili gospodarskom pogledu. Njezino posrtanje u ratu protiv članica Cambrajske lige, zbog nastojanja da se dodatno proširi i na zapadnoj jadranskoj obali iskoristila je Dubrovačka Republika, preuzimajući dio njezine trgovine. To je imalo za posljedicu da je u 16. stoljeću snagom svoje trgovačke flote nakratko premašivala mletačku. Uskoke, koje je strana historiografija najčešće označavala kao razbojničke i pljačkaške horde, treba ponajprije promatrati u svjetlu habsburških nastojanja da postignu slobodnu plovidbu Jadranom, što će puno stoljeće nakon završetka Uskočkog rata i postići. Uskočko pitanje kao najočitiji, ali i brojna druga događanja u 16. i 17. stoljeću, bilo lokalnog ili šireg regionalnog značenja, u prvom su redu bila odraz sukobljavanja interesa regionalnih sila proizišlog iz geopolitičke situacije na Jadranu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Zbornik sažetaka
