Pregled bibliografske jedinice broj: 838352
Junačka smrt u tuđini - reforma javnih matica u Hrvatskoj i Slavoniji za Prvoga svjetskoga rata
Junačka smrt u tuđini - reforma javnih matica u Hrvatskoj i Slavoniji za Prvoga svjetskoga rata // Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.).
Zagreb : Zadar: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti-Društvo za hrvatsku povjesnicu-Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016. str. 78-78 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 838352 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Junačka smrt u tuđini - reforma javnih matica u Hrvatskoj i Slavoniji za Prvoga svjetskoga rata
(A Hero's Death in Foreign Lands - Reform of Civil Registry in Croatia and Slavonia during the First World War)
Autori
Hameršak, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zagreb : Zadar : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti-Društvo za hrvatsku povjesnicu-Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016, 78-78
ISBN
978-953-57296-1-7
Skup
Peti kongres hrvatskih povjesničara
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska; Slavonija; matične knjige; matice umrlih; Katolička crkva; upravno pravo; pravna povijest; demografija; ljudski gubitci; Prvi svjetski rat
(Croatia; Slavonia; Civil Registry; Death Records; Catholic Church; Administrative Law; Legal History; demography; Human Losses; First World War)
Sažetak
Razvoj instituta matičnih knjiga (krštenih odnosno rođenih, vjenčanih i umrlih) u europskom je pravnokulturnom krugu povezan s kršćanstvom, napose uz Katoličku i Anglikansku crkvu. Manje je poznato da su svjetovne vlasti u nj intervenirale već zarana, ponegdje i prije 24. sjednice Tridentinskoga koncila (1563.). Opseg te intervencije redovito je bio izraženiji u onim državama koje su predvodile u procesu izgradnje javne uprave. Između 1792. i 1914. godine vođenje navedenih matica bilo je prema francuskom obrascu potpuno podržavljeno u većemu dijelu europskih zemalja, uključujući Ugarsku (1894.), no razmjerno je raširen ostao i mješoviti tzv. državno-crkveni sustav, u kojemu su matične knjige sukladno svjetovnim propisima nastavili voditi vjerski službenici. Jedna od inačica takvoga mješovitog sustava bila je uoči Prvog svjetskog rata na snazi u Hrvatskoj i Slavoniji. Uređene gotovo nepreglednim nizom patenata, naredaba, okružnica i naputaka, od kojih je dio potjecao još iz doba Josipa II., a dio bio recipiran tek kroz manje-više ujednačenu praksu, potpadajući pod djelokrug Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade civilne su matične knjige i za po svoj prilici najstručnijega suvremenika bile »zanemarena pastorka Pepeljuga« (M. Lanović), već na koncepcijskoj razini nedorasla i modernim migracijama i povećanoj konfesionalnoj raznolikosti. Primjerenija sve izraženijoj vjerojatnosti preminuća izvan rodnoga mjesta bila su načela vođenja matičnih knjiga za djelatne i mobilizirane vojne osobe (u nekim slučajevima i za članove njihovih obitelji), ustrojenih u djelokrugu zajedničkoga Ministarstva rata te ugarskoga Ministarstva zemaljske obrane, no taj podsustav bio je tek djelomice usklađen s civilnim matičarstvom, a dobivanje za građane nužnih izvadaka (bračno stanje, nasljeđivanje, socijalna skrb i sl.) izravno od vojnih vlasti skopčano s raznim poteškoćama (najmanje 50 000 mobiliziranih hrvatsko-slavonskih pripadnika umrlo je izvan zemaljskih granica, bez osnove za upis u civilne matice). U tim okolnostima Odjel za bogoštovlje i nastavu proveo je nekoliko reformskih zahvata, od kojih se u vezi s ratom naročito ističe osnivanje pri svakom civilnom matičnom uredu »Matica u ratu palih i u povodu rata preminulih« 1917., kada se pod vodstvom J. Šilovića počelo i s izradom jedinstvenoga zemaljskog »Katastra poginulih hrvatskih junaka«.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb,
Leksikografski zavod
Profili:
Filip Hameršak
(autor)