Naslov
Planeta Zemlja, 21. stoljeće - okolišna distopija kao stvarnost
(Planet Earth in the 21st century - environmental dystopia as reality)

Autori
Holy, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Izazovi humanizmu - 51. zagrebački salon vizualnih umjetnosti / Marjanić, Suzana ; Miholić, Martina ; Stanić, Marijana - Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), 2016, 150-151

ISBN
978-953-8098-07-9

Skup
'Izazovi humanizmu'

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
distopija; šesto izumiranje; Elizabeth Kolbert
(dystopia; sixth extinction; Elizabet Kolbert)

Sažetak
U današnjoj pop kulturi popularne su ekranizirane distopije, one postaju blockbusteri poput ciklusa o Mad Maxu, Matrixa, Specijalnog izvještaja, Brazila, Različite, Igra gladi, Djece čovječanstva i sl. Distopija je vizija društva koje je suprotnost utopiji kao idealnom društvu, obično u nekoj pretpostavljenoj sumornoj budućnosti koja varira i gradira okolišne, političke, vjerske, tehnološke i društvene probleme, ili najčešće kombinira te probleme. Distopijska društva pretpostavljaju da će društva budućnosti biti onečišćenog i degradiranog okoliša i biološke raznolikosti ; s velikim jazom između ekstremno male bogate manjine i ekstremno velike siromašne većine, sa superiornom tehnologijom dostupnom najbogatijima i s primitivnim načinom života musave, degenerirane većine, da će biti društva s ekstremnom političkom represijom i totalitarizmom koji se snažno oslanja i na vjersku isključivost. U današnje vrijeme dobre prodajne rezultate ne postižu samo ekranizirane distopije, već i popularno znanstvena djela poput knjige Elizabeth Kolbert 'Šesto izumiranje – sudbina vrsta u čovjekovim rukama'. Razlog tome jest to što nam se distopijska stvarnost približila, ona više nije fantazija mizantropski raspoloženih SF autora. Elizabeth Kolbert piše o izumiranju cijelih galerija različitih vrsta, a posljednja vrsta kojoj predviđa izumiranje je Homo sapiens. To nije stvar budućnosti, to je stvar sadašnjosti koje većina ljudske populacije uljuljkane u svakodnevne probleme nije uopće svjesna, ili ako jest primjenjuje taktiku ignoriranja, ili još gore – metodu nakon mene potop. Distopijske promjene se ne događaju samo u prirodnom okolišu, već i u društvenom okolišu, paralelno s trendom globalizacije. Ljudska vrsta zaboravlja da je samo jedna od vrsta na planeti i kao takva dio eko sustava i njegove krhke ravnoteže. Planeta će se vratiti u ravnotežu, samo je pitanje hoće li čovjek nakon te promjene i dalje biti dio eko sustava, ili će biti samo još jedna izumrla vrsta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA