Naslov
Animalizam u (eko)feminističkom diskursu: od ontološkog veganizma do ekološkog animalizma
(Animalism in (eco) feminist discourse: from ontological veganism to the ecological animalism)

Autori
Holy, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kulturni bestijarij

Urednik/ci
Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija

Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
557-579

ISBN
978-953-6020-36-2

Ključne riječi
animalizam ; ekofeminizam ; ontološki veganizam ; ekološki animalizam
(animalism, ecofeminism, ontological veganism, ecological animalism)

Sažetak
U tekstu se problematizira odnos ekofeminizma, radikalnog ekologističkog pokreta, i zaštite životinjskih prava. Usprkos eko-radikalizmu pa čak i eko-anarhizmu karakterističnom za teoriju ekofeminizma, u stvarnom životu dolazi do velikih odstupanja od teoretskih zasada pokreta. Ekofeminizam je pokret koji u sebi ujedinjuje i izjednačava feminizam i pokret za zaštitu okoliša. Karakteristika ekofeminizma je kritika dualističke hijerarhije koja dominira patrijarhalnom kulturom koja na suprotne polove postavlja dijelove binoma Ja/Drugi. Ekofeminizam se protivi shvaćanju prema kojem je jedan par binoma u povlaštenom položaju u odnosu na drugi. Ekofeminizam u kategoriju Drugih, pored žena, ubraja i prirodu, životinje, nebjelačke narode i kulture, osobe druge seksualne orijentacije, osobe s posebnim potrebama, djecu te siromašne slojeve društva pa je vrlo važno područje djelovanja ekofeminizma upravo animalizam. Unutar ekofeminističkog animalizma mogu se razabrati dvije glavne struje: ontološki veganizam (ili radikalni animalizam) te ekološki animalizam. Ideje ontološkog veganizma zagovara ekofeministkinja Carol J. Adams koja oštro kritizira ekofeministkinje koje konzumiraju meso, dok ideje ekološkog animalizma zagovara ekofeministkinja Val Plumwood koja se protivi redukcionizmu ontoloških vegana jer odbijaju prihvatiti dvodimenzionalnost ljudi u ekološkom lancu (hrana i oni koji se hrane). U Hrvatskoj ne postoji ekofeministički pokret, iako se u okviru hrvatskog animalističkog pokreta mogu prepoznati ideje karakteristične za ekofeminizam. Hrvatski animalistički pokret uglavnom je radikalno animalističkog predznaka što znači da zagovara ideje ontološkog veganizma, no pojedine udruge i pojedinci zagovaraju antropocentrični animalizam. Ideje ekološkog animalizma gotovo da i nisu zastupljene u Hrvatskoj. Slabost svih animalističkih pokreta u Hrvatskoj i svijetu jest raskorak između teorije i prakse, odnosno neprimjenjivost animalističkih ideja u stvarnom životu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA